Tjelesna aktivnost jedan je od vodećih čimbenika u očuvanju fizičkog i psihičkog zdravlja. Redovito provođenje tjelesne aktivnosti odgovarajuće vrste, intenziteta, trajanja i učestalosti povećava funkcionalne sposobnosti svakog čovjeka. Doprinosi primarnoj i sekundarnoj prevenciji brojnih kroničnih nezaraznih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, zloćudnih novotvorina, pretilosti, dijabetesa, te respiratornih bolesti. Unatoč svim pozitivnim faktorima kojima tjelesna aktivnost doprinosi očuvanju zdravlja, sve je više odraslih osoba koje tjelesnu aktivnost ne provode. Sve se više vremena provodi sjedeći pred televizorom, računalom, te u automobilu. Takav način življenja povezuje se s niskom funkcionalnom sposobnošću i pojavom brojnih kroničnih bolesti već u mlađoj dobi, a posebno kod odraslih i u starijoj životnoj dobi. Prema provedenim istraživanjima, tjelesna neaktivnost nalazi se na četvrtom mjestu u skupini rizičnih čimbenika koji uzrokuju smrtnost. Brojna istraživanja pokazala su da tjelesna aktivnost pozitivno djeluje na vrijednosti krvnog tlaka, razinu masnoće u krvi, regulaciju tjelesne mase, te na inzulinsku rezistenciju. Tjelesna aktivnost smanjuje mogućnost pojave nekih zloćudnih novotvorina kao što je karcinom debelog crijeva, prostate ili kod žena karcinom dojke. Redovita tjelesna aktivnost pomaže u poboljšanju kvalitete života i kod već oboljelih od malignih bolesti, unaprjeđuje se i održava funkcija i jakost mišića, te kardiorespiratorna sposobnost. Kod tjelesno aktivnih osoba produžuju se radne sposobnosti, poboljšava se kvaliteta života i u fizičkom i u psihičkom smislu, unaprjeđuju socijalne sposobnosti, te se sprječava mogućnost pojave Alzheimerove bolesti u starosti. „Nedostatak aktivnosti šteti dobroj kondiciji svakog ljudskog bića, a kretanje i sustavno vježbanje čuva je i održava“ - Platon