SAŽETAK U okviru brige o mentalnom zdravlju, velika se važnost posvećuje mjerenju općeg emocionalnog stanja. Depresija, anksioznost i stres prepoznati su kao neki od glavnih zdravstvenih problema. Anksioznost i depresija su konceptualno i empirijski različiti fenomeni, ali među njima postoji određeno kliničko preklapanje i koegzistencija. Negativna afektivnost zajednička je i za anksioznost i za depresiju. Lovibond S.H. i Lovibond P.F. kreirali su 1995. godine skalu anksioznosti, depresije i stresa (engl. DASS-S) kako bi uvidjeli što jasniju razliku između anksioznosti, depresije i stresa koja je primjenjiva kako za mjerenje, tako i za daljnje definiranje i razumijevanje ovih, klinički značajnih, emocionalnih stanja. Cilj ovoga istraživanja je utvrditi učestalost pojave anksioznosti, depresije i stresa kod pacijenata prije i nakon ugradnje totalne endoproteze kuka (TEP). Zanima nas i kakvo će biti stanje nakon operacije, hoće li doći do promjene u doživljaju navedenih neugodnih emocija. Za provedbu ovoga istraživanja korišten je upitnik koji sadrži dva dijela. Prvi dio obuhvaća osnovne sociodemografske podatke ispitanika, a drugi dio instrumenta čini Skala depresije, anksioznosti i stresa (engl. DASS-S). Uzorak ispitanika u ovome istraživanju bio je prigodnog tipa. Istraživanju je pristupilo 50 sudionika obaju spolova. Istraživanje je provedeno dvokratno za vrijeme boravka pacijenata u bolnici, dan prije operacije i drugi dan nakon operacije. Usporedbom prvoga i drugoga mjerenja utvrđeno je kako su sve aritmetičke sredine u drugome mjerenju niže nego u prvome što je ukazivalo na to da su emocionalne tegobe manje nakon operacije. Potvrđena je hipoteza o poboljšanju emocionalnog stanja pacijenata nakon operacije u odnosu na stanje prije operacije. Ovaj upitnik sadržavao je tri subskale, a to su razina depresivnog emocionalnog stanja, anksioznosti i doživljenog stresa. Rezultati na sve tri subskale upitnika ukazivale su na izrazito smanjenje neugodnih emocionalnih stanja, te smo i stres, i anksioznost, i depresiju mogli okarakterizirati kao niske. Za spol, kao ni po tome imaju li ili nemaju djece nije dobivena ni jedna statistički značajna razlika. S obzirom na to imaju li partnera ili su udovci također nije dobivena značajna razlika po promatranim varijablama. Potvrđeno je da što su pacijenti bili stariji, anksioznost je bila veća, i to u obje točke mjerenja te je i razina depresivnog raspoloženja bila izrazitija