SAŽETAK Uvod: Otkriće da ektopija plućne vene izaziva atrijsku fibrilaciju i da postizanje električne izolacije plućne vene može spriječiti atrijsku fibrilaciju vjerojatno je najznačajniji napredak u elektrofiziologiji. Atrijske i ventrikularne tahiaritmije predstavljaju glavne kardiovaskularne bolesti koje se mogu liječiti različitim toplinskim terapijama, uključujući krioablaciju. Krioablacija srca je učinkovita i minimalno invazivna alternativa kirurgiji i terapijama temeljenim na toplini, kao što je radiofrekventna ablacija srca, koja bolesnicima nudi skraćeni oporavak i smanjene nuspojave. Razrada: Krioablacija je tehnika koja koristi rashladno sredstvo za uklanjanje topline iz živog tkiva. Temeljni biološki mehanizmi koji djeluju tijekom ciljanih krioablativnih postupaka kreću se od izravne fizičke ozljede do kumulativnih subletalnih odgovora na stanični stres, što potencijalno može rezultirati molekularnom smrću stanica. Postupak se izvodi uvođenjem ablacijskog katetera u području prepone, najčešće putem femoralne vene, a lijevom atriju se pristupa transseptalnom punkcijom ili putem otvorenog foramen ovale. Kriomapiranje ili početna identifikacija aberantnih provodnih zona pod elektrofiziološkim praćenjem može se dogoditi u temperaturnom rasponu od –5°C do –30°C. Nakon što se ciljno mjesto potvrdi, kriosonda će se ohladiti na približno –80°C tijekom četiri do osam minuta kako bi se proizveo ablativni učinak. Kada se kateterom stigne do plućne vene, aplicira se kontrast, okludira se plućna vena kriobalonom (ne potpuno) i primjenjuje se krioenergija. Zahvat se izvodi u lokalnoj anesteziji uz eventualnu primjenu sedativa. Zadaće medicinske sestre su kod ovih bolesnika široke, od edukacije bolesnika i pripreme za dijagnostičke pretrage prije zahvata, pa sve do praćenja EKG–a, fiziološkog i hemodinamskog monitoringa, primjene propisane terapije, rukovanja opremom za krioablaciju, kompresije mjesta uvođenja katetera. Nakon zahvata bolesnik se hospitalizira na jedinici intenzivne koronarne skrbi gdje se primjenjuju sve zadaće medicinske sestre u jedinicama intenzivne skrbi, uz specifičnosti kao što su promatranje mjesta uvođenja katetera. Zaključak: Zdravstvena njega i uloga medicinske sestre ima ključnu ulogu u osiguravanju sigurnosti i optimalnih ishoda bolesnika koji se podvrgavaju krioablaciji srca.