SAŽETAK Psihijatrija predstavlja područje medicine koje se bavi nastankom, razvojem i manifestacijom bolesti ljudske osobnosti koje proizlaze iz subjektivnog života pojedinca ili iz njegova odnosa prema okolini. U psihijatriji kao medicinskoj struci razlikujemo dva područja: duševne poremećaje i ponašanje pojedinca u zdravlju i bolesti. Mentalno zdravlje čovjeka dio je općeg zdravlja i predstavlja vrlo važan resurs za pojedinca i naciju. U psihijatriji su hitna sva ona stanja koja dovode do promjene sadržaja misli i osjećaja te interakcije s okolinom. Srž psihičkog poremećaja je stalna nepredvidivost, ispadi ponašanja i opasnost za bolesnika i okolinu. Takvo stanje zahtijeva hitnu intervenciju medicinskog osoblja kako bi se smanjila patnja bolesnika i mogućnost ugrožavanja okoline oko njega. Hitnost ujedno znači i mogućnost pružanja pomoći kako bi se spriječio prijelaz u teži duševni poremećaj. Stoga je ugroženo ili nekompromitirano tjelesno zdravstveno stanje koje ozbiljno remeti psihosocijalnu egzistenciju oboljelog i zahtijeva hitnu terapijsku intervenciju hitno psihijatrijsko stanje. Hitnost znači pružanje pomoći u pravo vrijeme kako bi se spriječio prijelaz u ozbiljniji psihički poremećaj. Zbrinjavanje psihijatrijskog bolesnika kojem je potrebna hitna intervencija jedno je od najzahtjevnijih područja medicine. Hitno stanje karakteriziraju akutni poremećaji mišljenja, raspoloženja, ponašanja ili društvenih odnosa. Najčešća su suicidalna stanja, akutne psihotične epizode, akutna anksioznost, nasilno ili impulzivno ponašanje, psihomotorna agitacija ili agitacija, delirij, intoksikacija psihoaktivnim tvarima i neuroleptički maligni sindrom. Cilj psihofarmakologije hitnih stanja u psihijatriji je u što kraćem vremenu smiriti bolesnika i smanjiti rizik od ozljeda njega i okoline. Najčešće se koriste kombinacije antipsihotika i benzodiazepina.