U ovom radu opisane su najvažnije karakteristike kroničnih nezaraznih bolesti probavnog trakta: gastroezofagealne refluksne bolesti, peptičkog ulkusa, upalnih bolesti crijeva (Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa), sindroma iritabilnog kolona/crijeva te kolorektalnog karcinoma, njihova patogeneza, klinička slika, dijagnoza i liječenje navedenih bolesti. U radu su obrađeni i prikazani podaci o pojavnosti gore navedenih bolesti, dobiveni analizom i sintezom podataka iz dostupne literature, uz naglasak na pojavnost kolorektalnog raka na području Hrvatske 2020. godine. Podaci o kolorektalnom raku u Hrvatskoj dobiveni su od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, iz Registra za rak Republike Hrvatske. Iz rada može se uočiti da je pojavnost određenih bolesti crijeva (gastroezofagealne refluksne bolesti, upalnih bolesti, kolorektalnog raka) viša u razvijenim, nego u nerazvijenim područjima. S druge strane, stopa incidencije peptičkog ulkusa smanjena je u razvijenim zemljama, što se može pripisati dostupnosti lijekova koji suzbijaju želučanu kiselinu te zbog sve niže prevalencije Helicobacter pylori infekcija. Epidemiologiju sindroma iritabilnog kolona teško je pratiti jer još nisu razvijeni točni dijagnostički kriteriji za ovu bolest. Analiza podataka Registra za rak pokazala je da je debelo i završno crijevo (C18-C20) činilo 3. sijelo raka po učestalosti u muškaraca (16%) te 2. sijelo u žena (19%) na području Hrvatske 2020. godine. Osim toga, zabilježeno je više novih slučajeva raka kolona (C18) od raka rektosigme i rektuma (C19-C20) u muškaraca i žena. Za muškarce se bilježi veći broj novih slučajeva te više grube, dobno-standardizirane i kumulativne stope incidencije raka, nego za žene. S povećanjem dobi muškaraca i žena povećavao se broj novih slučajeva i stope incidencije raka kolona/debelog crijeva (C18), rektosigme (C19), rektuma (C20), anusa i analnog kanala (C21). Najveći porast broja novih slučajeva raka kolona i zbroja raka primarnih sijela C19, C20 i C21 uočava se za dob iznad 50 godina. Nadalje, najveća stopa incidencije raka kolona postignuta je za dobnu skupini iznad 85 godina (210,6/100 000), dok je za zbroj primarnih sijela rektosigme, rektuma, anusa i analnog kanala ta stopa postignuta u dobnoj skupini muškaraca i žena od 80 do 84 godine (120,5/100 000). Županija s najvećom stopom incidencije raka kolona jest Splitsko-dalmatinska (63,9/100 000), dok Bjelovarsko-bilogorska županija bilježi najveću stopu incidencije raka rektuma (35,3/100 000). Najniža stopa incidencije raka kolona bila je u Koprivničko-križevačkoj županiji (36,1/100 000), dok je najniža incidencija raka rektuma bila za Ličko-senjsku županiju (18,2/100 000). U usporedbi s ostalim zemljama članicama Europske unije, Hrvatska se nalazi na 9. mjestu (8. u muškaraca i 12. mjesto u žena) prema dobno-standardiziranoj stopi incidencije raka kolona. Ako se gleda stopa incidencije raka kolorektuma, Hrvatska također zauzima 9. mjesto (7. u muškaraca i 14. mjesto u žena) u odnosu na druge članice Europske unije