Dojenje je proces hranjenja dojenčeta mlijekom izravno iz dojki majke koja doji. To je prirodan i najbolji način da se novorođenčetu osiguraju sve potrebne hranjive tvari, antitijela i druge vitalne tvari potrebne za zdrav rast i razvoj. Za uspješno dojenje potrebno je ispuniti nekoliko uvjeta. Dijete mora biti pravilno postavljeno, a majci mora biti udobno te mora biti opuštena. Beba mora pravilno uhvatiti bradavicu i sisati ritmičkim pokretima. Osim toga, majka mora imati dovoljno mlijeka, što se omogućuje čestim i redovitim dojenjem. Hormoni igraju ključnu ulogu u uspješnom dojenju. Dva hormona koja su posebno važna za laktaciju su oksitocin i prolaktin. Oksitocin je odgovoran za otpuštanje mlijeka iz alveola dojke. Također je neophodan za uspostavljanje veze između majke i djeteta. Prolaktin potiče proizvodnju mlijeka u mliječnim žlijezdama. Tijekom ranih faza dojenja, majka proizvodi kolostrum, mlijeko bogato hranjivim tvarima koje sadrži mnogo antitijela i ključno je za bebin imunološki sustav. Kasnije majka proizvodi zrelo mlijeko, koje ima rjeđu konzistenciju i manji sadržaj antitijela od kolostruma. Majčino mlijeko također sadrži antitijela za jačanje imuniteta koji pomažu u zaštiti djeteta od infekcija i bolesti. Dizajnirano je tako da se prilagođava bebinim potrebama, a njegov sastav se mijenja kako beba raste i razvija se. Pravilno dojenje je povezano s manjim rizikom od infekcija uha, respiratornih infekcija i proljeva kod beba, kao i manjim rizikom od sindroma iznenadne smrti dojenčadi. Osim toga, dojenje može smanjiti rizik od razvoja kroničnih stanja kao što su astma, pretilost i dijabetes tipa 2 kasnije u životu. Međutim, može doći do trenutaka kada majka ne može proizvesti dovoljno mlijeka ili uopće ne proizvesti mlijeko. To može biti posljedica raznih čimbenika, kao što su hormonska neravnoteža, medicinska stanja ili lijekovi. U takvim slučajevima može biti potrebno hranjenje formulom kako bi se osiguralo da beba dobije odgovarajuću prehranu. Međutim, važno je napomenuti da se dojenje i dalje preporučuje kad god je to moguće, a majke mogu potražiti podršku od zdravstvenih radnika, uključujući i fizioterapeute, savjetnika za dojenje ili grupa za podršku kako bi povećale količinu mlijeka. U slučajevima kada majka ne može dojiti zbog medicinskih razloga ili drugih okolnosti, donatorsko mlijeko iz banke mlijeka je najbolja opcija. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje isključivo dojenje u prvih šest mjeseci djetetovog života, nakon čega slijedi nastavak dojenja u kombinaciji s dohranom dok dijete ne napuni najmanje dvije godine. WHO smatra da je dojenje najbitniji dio prehrane dojenčadi i male djece i ključna intervencija za poboljšanje preživljavanja djece i njihovih zdravstvenih stanja. Hrvatska je također potpisnica Svjetske zdravstvene strategije za prehranu dojenčadi i male djece te je provela niz inicijativa, uključujući uspostavljanje bolnica i zdravstvenih ustanova prilagođenih dojenju, pružanje obrazovanja i podrške majkama i obiteljima te provedbu politika koje podržavaju zaposlene majke koje doje. Ministarstvo zdravstva također pruža edukaciju i podršku zdravstvenim djelatnicima za promicanje i podršku dojenju. Također, uvedena je fizioterapija među dojilje te je fizioterapija dojenja usmjerena je na promicanje zdravlja i funkcionalnosti majke s djetetom tijekom dojenja. To može uključivati edukaciju o položajima za dojenje, pomoć majci u ublažavanju bolova u dojkama, leđima ili vratu.