Abstract | Kserostomija ili subjetkivni osjećaj suhoće usta treba razlikovati od hiposalivacije
jer kserostomija ne znači nužno smanjeno lučenje sline iz žlijezda slinovnica. Najčešći
znakovi i simptomi koji se javljaju kod kserostomije su suha i istanjena sluznica koja vrlo
lako puca i ljušti se. Tri su najveće žlijezde slinovnice u ljudskom tijelu, one su parne, a
to su: podušna, podčeljusna i podjezična žlijezda. Također u usnoj šupljini postoji veliki
broj i malih žlijezda slinovnica smještenih ispod površine sluznice i ovisno o smještaju se
nazivaju (labijalne, palatinalne, bukalne i etc). Etiologija kserostomije je multikauzalna.
Suhoća usta može biti posljedica disfunkcije žlijezda slinovnica, raznih sustavnih bolesti,
bolesti centralnog i perifernog živčanog sustava, autoimunih bolesti, infektivnih bolesti, ali
i posljedica zračenje u području glave i vrata, primjene kemoterapija, psihičkih stanja, te
upotrebe različitih vrsta lijekova. Kserostomija može biti prava te ona predstavlja
patološko stanje žlijezda slinovnica. Lažna kserostomija javlja se kada se pacijent žali na
suhoću usta no, test sijalometrije pokazuje normalne vrijednosti stvaranja sline u
žlijezdama slinovnicama. Kserostomija se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi ali je puno
češća kod starijih osoba, te kod žena. Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze,
kliničkog pregleda i metoda sakupljanja sline koje mogu biti istjecanje, pljuvanje, upijanje
i usisavanje. Radiološke metode dijagnostike bolesti žlijezda slinovnica su ultrazvučna
metoda, sijalografija, scintigrafija, magnetska rezonanca i kompjuterizirana tomografija.
U liječenju kserostomije postoje tri glavna pristupa: etiološki pristup, stimulacija
sakupljanja sline i simptomatski ili palijativni pristup. Najčešće oralne komplikacije koje se
mogu javiti zbog kserostomije u usnoj šupljini su karijes, gingivitis, parodontitis, te razne
oralne infekcije . |