Tuberkuloza, bolest poznata i pod nazivom ''Bijela kuga'' prati čovječanstvo kroz čitavu povijest. Godišnje u svijetu od nje umire preko milijun ljudi, a Hrvatska spada u zemlje niske incidencije s ovom bolešću. Ova infektivna bolest najčešće je uzrokovana bacilom Mycobacterium (M.) tuberculosis koji pripada M. tuberculosis complexu. Može zahvatiti bilo koji dio tijela, međutim najčešće zahvaća pluća. Prenosi se kapljičnim putem, ali ne mora nužno rezultirati oboljenjem. Latentna infekcija može godinama perzistirati u zdravoj osobi. U slučaju da obrambeni mehanizmi oslabe, dolazi do ekspresije bolesti. Izazovi vezani uz M. tuberculosis complex jesu mutacije koje se javljaju u genetičkom materijalu tih mikobakterija te one postaju rezistentne na antituberkulotske lijekove. Pojava multirezistentnih oblika smanjuje mogućnosti liječenja i prijeti stvaranju tuberkuloze neliječivom bolesti. Uzročnik je moguće detektirati klasičnim i molekularnim metodama. Klasične metode su obavezne i u njih spadaju mikroskopija, kultivacija i fenotipsko ispitivanje osjetljivosti. Molekularne metode omogućavaju izravnu detekciju uzročnika u uzorku, ispitivanje mutacija odgovornih za rezistenciju te praćenje infekcije i prijenosa ove bolesti na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini. U Hrvatskoj se koriste molekularni test Xpert MTB/RIF (Cepheid, Sunnyvale, CA, USA), hibridizacijski testovi GenoType (HAIN Lifescience): GenoType MTBC, GenoType MTDRplus i GenoType MTDRsl, te molekularna metoda MIRU-VNTR koja služi za genotipizaciju sojeva koji pripadaju MTBC. Genotipizacija kliničkih izolata korisna je kao dokaz postojanja epidemije ili lažno pozitivnih kultura, otkrivanje prijenosa koji nije uočen metodama deskriptivne epidemiologije, te prijenos TBC sa čovjeka na životinju i obrnuto. Molekularne metode zbog svoje brzine, pouzdanosti i jednostavnosti nalaze sve širu primjenu u dijagnostici. Međutim, zbog niže osjetljivosti od klasičnih metoda, još uvijek ih ne mogu u potpunosti zamijeniti.