prikaz prve stranice dokumenta Zdravstvena skrb za osobe oboljele od poremećaja raspoloženja
Access restricted to students and staff of home institution
undergraduate thesis
Zdravstvena skrb za osobe oboljele od poremećaja raspoloženja
2022. urn:nbn:hr:139:851114
Šujster, Danijel
University of Applied Health Sciences

Cite this document

Šujster, D. (2022). Zdravstvena skrb za osobe oboljele od poremećaja raspoloženja (Undergraduate thesis). Zagreb: University of Applied Health Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:851114

Šujster, Danijel. "Zdravstvena skrb za osobe oboljele od poremećaja raspoloženja." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:851114

Šujster, Danijel. "Zdravstvena skrb za osobe oboljele od poremećaja raspoloženja." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:851114

Šujster, D. (2022). 'Zdravstvena skrb za osobe oboljele od poremećaja raspoloženja', Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, accessed 06 April 2025, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:851114

Šujster D. Zdravstvena skrb za osobe oboljele od poremećaja raspoloženja [Undergraduate thesis]. Zagreb: University of Applied Health Sciences; 2022 [cited 2025 April 06] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:851114

D. Šujster, "Zdravstvena skrb za osobe oboljele od poremećaja raspoloženja", Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, Zagreb, 2022. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:851114

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleZdravstvena skrb za osobe oboljele od poremećaja raspoloženja
AuthorDanijel Šujster
MentorSenka Repovečki (mentor)
Committee memberSenka Repovečki (predsjednik povjerenstva)
Committee memberBiserka Sedić (član povjerenstva)
Committee memberMelita Rukavina (član povjerenstva)
GranterUniversity of Applied Health Sciences
Zagreb
Defense date and country2022-09-22, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		BIOMEDICINE AND HEALTHCARE
Clinical Medical Sciences
Nursing
Abstract
Koncept raspoloženja se definira kao prodoran i trajan osjećajni ton koji pacijent osjtei iznutra, a utječe na gotovo sve aspekte ponašanja osobe u vanjskom svijetu. Opisuje se kao pozitivno ili negativno i jedna je od osnovnih komponenti u održavanju funkcionalnosti pojedinca. Poremećaji raspoloženja opisuju se kao poremećaji emocija koji uključuju bipolarni poremećaj, ciklotimiju, hipomaniju, veliki depresivni poremećaj, disruptivni poremećaj regulacije raspoloženja, perzistentni... More depresivni poremećaj i predmenstrualni disforični poremećaj. Prema DSM-5, poremećaji raspoloženja široko su kategorizirani kao bipolarni poremećaji i depresivni poremećaji. Na razvoj poremećaja raspoloženja utječu brojna zdravstvena stana i bolesti, određeni lijekovi i supstance, te genetski, hormonalni, psihosocijalni i neuroimunološki čimbenici. Procjena poremećaja raspoloženja zahtijeva sveobuhvatno i detaljno uzimanje anamneze i procjena stanja pacijenta, te detaljna obiteljska anamneza, s obzirom na genetske čimbenike razvoja poremećaja. Pravovremena dijagnoza i liječenje utječu na smanjenje morbiditeta i mortaliteta, a terapijski tretman ovisi o procjeni sigurnosti i razine funkcioniranja pacijenta. Terapijske metode uključuju farmakoterapiju, psihoterapiju, terapiju stimulacije mozga, te promjene u načinu i stilu života. Poteškoće u liječenju i prognoza ovise o duljini trajanja, vremenu postavljanja i točnosti dijagnoze. Zdravstvena skrb za pacijente s poremećajima raspoloženja je dugoročna, sveobuhvatna i kontinuirana, a kao takva ključna je komponenta za postizanje željene razine produktivnosti i funkcionalnosti pacijenta, te dobre kvalitete života. Intervencije medicinske sestre kod osoba s poremećajima raspoloženja usmjerene su na procjenu prisutnih problema sestrinske njege i sigurnosti, te edukaciju i pružanje podrške oboljelim osobama i članovima njihove obitelji. Postizanje kvalitetne i učinkovite zdravstvene skrbi zahtjeva stvaranje odnosa temeljenog na povjerenju i profesionalnosti, te poticanju pacijenta na donošenje odluka i suradnju tijekom cjelokupnog procesa skrbi. Depresija i bipolarni poremećaj raspoloženja, kao dvije široke kategorije mentalnih poremećaja zahtijevaju provođenje sveobuhvatne i cjelovite zdravstvene njege, te održavanje kontinuiteta na svim razinama skrbi, što ističe važnost komunikacije medicinskih sestara koje sudjeluju u zbrinjavanju pacijenata s poremećajima raspoloženja. Less
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:139:851114
Study programmeTitle: Nursing
Study programme type: professional
Study level: undergraduate
Academic / professional title: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsAccess restricted to students and staff of home institution
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2022-09-23 08:53:04
accessibility

closeAccessibilityrefresh

If you wish to permanently save changes, click on Save, if not - your settings will be reset when you restart the browser.