prikaz prve stranice dokumenta Sestrinske intervencije kod posttraumatskog stresnog poremećaja
Access restricted to students and staff of home institution
undergraduate thesis
Sestrinske intervencije kod posttraumatskog stresnog poremećaja
2022. urn:nbn:hr:139:077064
Kolinger, Dijana
University of Applied Health Sciences

Cite this document

Kolinger, D. (2022). Sestrinske intervencije kod posttraumatskog stresnog poremećaja (Undergraduate thesis). Zagreb: University of Applied Health Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:077064

Kolinger, Dijana. "Sestrinske intervencije kod posttraumatskog stresnog poremećaja." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:077064

Kolinger, Dijana. "Sestrinske intervencije kod posttraumatskog stresnog poremećaja." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:077064

Kolinger, D. (2022). 'Sestrinske intervencije kod posttraumatskog stresnog poremećaja', Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, accessed 10 April 2025, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:077064

Kolinger D. Sestrinske intervencije kod posttraumatskog stresnog poremećaja [Undergraduate thesis]. Zagreb: University of Applied Health Sciences; 2022 [cited 2025 April 10] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:077064

D. Kolinger, "Sestrinske intervencije kod posttraumatskog stresnog poremećaja", Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, Zagreb, 2022. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:077064

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleSestrinske intervencije kod posttraumatskog stresnog poremećaja
AuthorDijana Kolinger
MentorSenka Repovečki (mentor)
Committee memberSenka Repovečki (predsjednik povjerenstva)
Committee memberBiserka Sedić (član povjerenstva)
Committee memberMelita Rukavina (član povjerenstva)
GranterUniversity of Applied Health Sciences
Zagreb
Defense date and country2022-09-01, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		BIOMEDICINE AND HEALTHCARE
Clinical Medical Sciences
Nursing
Abstract
Posttraumatski stresni poremećaj je psihijatrijski poremećaj koji nastaje nakon izloženosti ili svjedočenja životno ugrožavajućih iskustava. Uzroci mogu biti različiti kao što su: nasilje, ratne traume, nezgode te prirodne katastrofe. Sam poremećaj se može javiti kao odgođen ili produžen odgovor na traumu ili situaciju koju je osoba proživjela. Osobe koje su pod povećanim rizikom od posttraumatskog stresnog poremećaja su one koje su učestalo izložene stresnim situacijama, a to mogu biti:... More vatrogasci, medicinske sestre, policajci i vojnici. No, neće sve osobe razviti poremećaj, ovisno o njihovim obrambenim mehanizmima ovisiti će i razvoj poremećaja. Dijagnosticiranje je vrlo složeno s obzirom da žrtve trauma treba poticati da govore o traumama. Osim toga određene osobe se smatraju da su slabe, ako prijave svoj problem. Klinička slika ovisi od osobe do osobe, neke osobe opisuju ponovno doživljavanje događaja na temelju straha, dok drugi navode promjene u raspoloženju i negativne spoznaje. Liječenje obuhvaća tri načina liječenja, a to su: psihosocijalna i psihoterapijska podrška i liječenje, edukacija i primjena psihofarmakoloških metoda. Psihodinamska psihoterapija je usmjerena na jačanju ega ili prema analizi nesvjesnih sadržaja. Može se provoditi kao individualna, obiteljska, grupna i bračna. Prednost se daje psihoterapiji, osobito ako su prisutni blagi simptomi. U radu s oboljelim potrebno je imati razvijene dobre komunikacijske vještine, znanje, strpljenje i empatiju. Za vrijeme prvog susreta medicinska sestra uzima podatke kroz anamnezu od bolesnika i njegove obitelji. Pomaže pacijentu da usvoji zdrave stilove života, pomaže za vrijeme procesa liječenja te pri uklanjanju posljedica psihičke bolesti. Glavni cilj medicinske sestre je da dopusti pacijentu da razvije osjećaj snage i kontrole nad simptomima. Kako bi se to postiglo medicinska sestra mora razumjeti kako se pacijent osjeća, nakon toga mora izgraditi odnos pun povjerenja kako bi se otvorio put prema ozdravljenju. Nakon što medicinska sestra utvrdi probleme i poteškoće s kojima se susreće ona postavlja sestrinske dijagnoze, ciljeve i intervencije kako će riješiti pacijentov problem, u skladu s pacijentovim željama. Less
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:139:077064
Study programmeTitle: Nursing
Study programme type: professional
Study level: undergraduate
Academic / professional title: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsAccess restricted to students and staff of home institution
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2022-09-02 08:34:13
accessibility

closeAccessibilityrefresh

If you wish to permanently save changes, click on Save, if not - your settings will be reset when you restart the browser.