prikaz prve stranice dokumenta Hashimotov sindrom
Access restricted to students and staff of home institution
undergraduate thesis
Hashimotov sindrom
2022. urn:nbn:hr:139:002337
Đulabić, Lorena
University of Applied Health Sciences

Cite this document

Đulabić, L. (2022). Hashimotov sindrom (Undergraduate thesis). Zagreb: University of Applied Health Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:002337

Đulabić, Lorena. "Hashimotov sindrom." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:002337

Đulabić, Lorena. "Hashimotov sindrom." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:002337

Đulabić, L. (2022). 'Hashimotov sindrom', Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, accessed 05 April 2025, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:002337

Đulabić L. Hashimotov sindrom [Undergraduate thesis]. Zagreb: University of Applied Health Sciences; 2022 [cited 2025 April 05] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:002337

L. Đulabić, "Hashimotov sindrom", Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, Zagreb, 2022. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:002337

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleHashimotov sindrom
AuthorLorena Đulabić
MentorAna Mojsović Ćuić (mentor)
Committee memberAna Mojsović Ćuić (predsjednik povjerenstva)
Committee memberAleksandar Racz (član povjerenstva)
Committee memberDuje Lisičić (član povjerenstva)
GranterUniversity of Applied Health Sciences
Zagreb
Defense date and country2022-07-13, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		NATURAL SCIENCES
Biology
General Biology
Abstract
Štitnjača (lat. glandula thyreoidea) je najveća endokrina žlijezda u ljudskom tijelu. Glavna je funkcija štitnjače sinteza i lučenje hormona, trijodtironina (T3) i tiroksina (T4) koji imaju važnu ulogu u ljudskom tijelu, utječu na cjelokupni metabolizam tijela, reguliraju metabolizam ugljikohidrata, bjelančevina i masti. Lučenje je hormona štitnjače kontrolirano izlučivanjem tireostimulirajućeg hormona (TSH) mehanizmom negativne povratne sprege. Ukoliko štitnjača luči previše hormona, nastupa... More patološko stanje koje se naziva hipertireoza, a ukoliko luči premalo hormona, hipotireoza. Hashimoto sindrom ili Hashimoto tireoiditis ili kronični autoimuni tireoiditis je autoimuna bolest štitnjače koja je najčešći uzročnik hipotireoze u svijetu. Bolest je prvi opisao japanski liječnik Hakaru Hashimoto, nazvavši ju „Struma limphomatosa“, u čiju je čast, 1931. godine, bolest dobila ime Hashimoto sindrom. Uzrokom nastanka Hashimoto sindroma smatra se kombinacija genetske predispozicije (75%) i okolišnih čimbenika (25%). Bolest nastaje kao posljedica limfocitne infiltracije u tkivo štitnjače. Hashimoto sindrom je autoimuna bolest. Autoimune bolesti su stanja u kojima dolazi do napada vlastitog imunološkog sustava na vlastiti organizam. 90% svih bolesti štitnjače čine autoimune bolesti. Hashimoto sindrom se javlja u do 10% populacije, a njegova prevalencija raste s dobi. Najčešće se javlja kod žena, ali je bolest danas prepoznata i kao jedan od najčešćih poremećaja u djece. Bolest se manifestira umorom, problemima koncentracije i pamćenja, porastom tjelesne mase, oslabljenom kožom, kosom, noktima. Dijagnoza se bolesti postavlja na temelju laboratorijskih pretraga i ultrazvučne dijagnostike. Laboratorijskim se pretragama određuje serumska razina TSH i slobodnog tiroksina (fT4). Sami početak bolesti karakterizira blago povišena koncentracija TSH i normalna, do blago snižena koncentracija fT4. Temelj ultrazvučnih karakteristika su parenhimska infiltracija, fibroplastična proliferacija, kalcifikacija i vaskularna proliferacija. Važnost je UZV dijagnostiike u tome što se na temelju UZV bolest može otkriti u ranoj fazi što je od velike važnosti za liječenje. Bolest se liječi oralnom primjenom sintetskog tiroksina (T4, levotiroksin) u obliku tableta. Preporučuje se tabletu uzimati ujutro, natašte, pola sata prije obroka. Osim nadomjesne terapije levotiroksinom, oboljele osobe nerijetko uzimaju i suplementaciju kako bi održale optimalne vrijednosti mikronutrijenata za koje se smatra da imaju utjecaj na tijek bolesti. Mikronutrijenti koji imaju utjecaj na tijek Hashimoto sindroma su jod, selen, željezo. Na razvoj Hashimoto sindroma mogu utjecati i manjak i višak joda, dok viša koncentracija selena i željeza smanjuju rizik od autoimunih bolesti. Trudnoća se smatra najrizičnijim faktorom kod Hashimoto sindroma. Spontani pobačaj često ima veze sa bolešću kao i posljedice na potomstvo u okviru neuropsiholoških poremećaja. Hashimoto sindrom je bolest koja danas ne bilježi veliku smrtnost, ali unatoč tomu uvelike utječe na kvalitetu života. Posljedice koje bolest može ostaviti nisu zanemarive stoga ju je važno otkriti na vrijeme i adekvatno liječiti. Less
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:139:002337
Study programmeTitle: Environmental Health Engineering
Study programme type: professional
Study level: undergraduate
Academic / professional title: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sanitarnog inženjerstva (stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sanitarnog inženjerstva)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsAccess restricted to students and staff of home institution
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2022-07-14 11:59:21
accessibility

closeAccessibilityrefresh

If you wish to permanently save changes, click on Save, if not - your settings will be reset when you restart the browser.