Unoseći sol u organizam unosimo i jod koji je, zajedno s natrijem, esencijalan nutrijent, ključan za normalne stanične funkcije. Dnevni unos joda varijabilan je i ovisi o životnoj dobi čovjeka. Međutim, za razliku od trenda prekomjernog unosa soli u organizam, pitanje je unosimo li dovoljno joda? Nedostatan unos joda uzrokuje brojne funkcijske i razvojne poremećaje, stoga je optimalan unos joda od osobite važnosti za zdravlje populacije. Promjenama u prehrani poput izbjegavanja soli, kruha i mlijeka te vegetarijanske ili veganske prehrane, dolazi do nedostatka joda u organizmu. Nastanak guše te sporiji psiho-motorni i mentalni razvoj, uz niži kvocijent inteligencije, uzrokuje blagi do umjereni nedostatak, dok značajni deficit joda može dovesti do endemske gušavosti i kretenizma, povećanog broja perinatalnih smrti i smrti dojenčadi, kao i drugih razvojnih poremećaja. Međutim, i prekomjeran unos namirnica s bogatim udjelom joda, također može imati štetne posljedice na zdravlje organizma. Jod kao mikroelement ima značajan utjecaj na pravilno funkcioniranje štitnjače, stoga prekomjeran unos joda može dovesti do uvećanja štitne žlijezde, smanjenje njene funkcije, upale te raka štitnjače. U brojnim zemljama jodiranjem soli primijećeno je značajno smanjenje prevalencije gušavosti. S druge strane, povećanim unosom kuhinjske soli, odnosno natrija, zabilježena je povezanost s koronarnom bolesti, hipertrofijom lijeve klijetke, moždanim udarom te bolestima bubrega. Stoga bi se preporuka za pažljivo i umjereno konzumiranje kuhinjske soli mogla sukobiti sa zabrinutošću oko posljedica nedovoljnog unosa joda te mogućih pojava bolesti povezanih s deficitom joda. Prekomjeran unos kuhinjske soli ne može i ne smije biti rješenje problema deficita joda u organizmu. Paralelno s provođenjem javnozdravstvenih intervencija koje probuđuju svijest o potrebi smanjenja unosa kuhinjske soli, svaka pojedina država dužna je kontrolirati odgovara li udio joda propisanom udjelu na deklaraciji jodirane soli. Kontrolu kvalitete jodirane soli važno je kontinuirano provoditi kako bi populacija pravilnim unosom soli, unosila adekvatnu količinu joda. Glavni cilj ovog istraživanja bio je odrediti sadržaj joda (i/ili kalijevog jodida) u 20 pakiranja soli iz Hrvatske i uvoza. Pogodnom titrimetrijskom metodom za detekciju i kvantifikaciju analizirala se prisutnost joda, usklađenost deklaracija te sastava kuhinjske soli u maloprodaji s važećom RH legislativom. Rezultati ukazuju većinsku sukladnost uzoraka s čl. 7 tč. 2 i 6 Pravilnika o soli (NN 70/19), te proizvođačkim specifikacijama. Pojedinim uzorcima dodijeljena je negativna ocjena sukladnosti zbog neusklađenosti sadržaja joda s deklaracijom i sa važećom legislativom RH. Za potrebe utvrđivanja i praćenja unosa joda na području Republike Hrvatske, preporučeno je kontinuirano praćenje unosa joda, mjerenjem koncentracije joda u urinu (engl. urinary iodine concentration, UIC), te provođenje analitičkih ispitivanja s većim brojem uzoraka.