Astma je difuzna upala dišnih puteva izazvana različitim podražajima koji dovode do djelomično ili potpuno reverzibilne bronhoopstrukcije. Danas u svijetu više od 30 milijuna ljudi ima astmu, a više od 200 000 godišnje umre od te bolesti. Astmu mogu uzrokovati unutrašnji i vanjski faktori. Najčešći simptomi i znakovi su: dispneja, stezanje u prsima, piskutavo disanje. Astmatski status je hitno medicinsko stanje, ekstremni teški oblik astme koji je karakteriziran hipoksemijom, hiperkarbijom i zatajenjem disanja. Osobe s astmom upućuju se na hitnu službu ako im se plućna funkcija nakon što uzmu ordiniranu terapiju ne popravlja, te ako imaju vrlo nisku razinu kisika u krvi i jako visoku razinu ugljičnog dioksida (hipoksemiju i respiratornu acidozu). Novije studije govore o smrtnosti od astmatskog statusa od 10%. Iako je došlo do napretka farmakoterapije, te iako se astma dijagnosticira i liječi u ranoj fazi, ona je i dalje jedan od najčešćih uzroka posjeta hitnoj službi. U hitnoj službi medicinska sestra sudjeluje u svim aspektima zbrinjavanja hitnih bolesnika od prijema, opservacije, premještaja na druge odjele ili otpusta kući. Da bi mogla sudjelovati u timskom radu u hitnoj službi medicinska sestra mora imati visoku razinu znanja, vještina, odgovornosti i iskustva. Od medicinske sestre očekuje se da ima znanje o astmi koje može prenijeti bolesniku i obitelji. Cilj liječenja astmatskog statusa u hitnoj službi je ukloniti ili ublažiti bronhoopstrukciju i smanjiti hipoksemiju što je prije moguće te na taj način bolesnika dovesti do subjektivnog i objektivnog poboljšanja.