Leukemija je zloćudna bolest koja nastaje transformacijom hematopoetskih stanica u koštanoj srži, a posljedica je neprimjerena rasta i nepotpunog sazrijevanja stanica. Tijekom pretvorbe stanica dolazi do prekomjernog rasta i bujanja leukocita te oni ne izvršavaju svoju funkciju i potiskuju normalne stanice u koštanoj srži. Leukemija zahvaća limfno tkivo, koštanu srž i slezenu. Danas ljudi smatraju da je leukemija rak krvi, ali je zapravo rak koštane srži gdje nastaju krvne stanice. Prema tipu stanica, leukemije se dijele na mijeloične i limfocitne, a prema tijeku bolesti na akutne i kronične. Akutna i kronična limfocitna leukemija je prisutna u limfocitima i limfnim čvorovima dok akutna i kronična mijeloična leukemija zahvaća granulocite. Akutna limfatična leukemija se najčešće pojavljuje kod djece u dobi od 2 do 10 godina i uzrokuje leukopeniju, anemiju i trombocitopeniju. Akutna mijeloična leukemija čini 25% svih leukemija i najčešće se pojavljuje kod odraslih ljudi starijih od 65 godina. Od kronične limfatične leukemije obolijevaju ljudi iznad 60-te godine života. Kronična mijeloična leukemija čini 15-20% svih leukemija u odrasloj dobi, a najčešće se pojavljuje u dobi od 50-60 godina. Najčešći simptomi leukemije su umor i malaksalosti, povišena temperatura, gubitak tjelesne težine, pojačano znojenje, povećanje limfnih čvorova, povećanje jetre i slezene, krvarenja u obliku petehija i modrica te bljedoća. Dijagnoza se postavlja analizom krvi i punkcijom koštane srži. Akutnu leukemiju obilježava brz klinički tijek te smrt može nastupiti za nekoliko mjeseci. Tijek kroničnih leukemija je sporiji. Liječenje leukemije se sastoji od uvodne terapije i od terapije održavanja, kojom se nastoji spriječiti relaps bolesti. Terapija izbora je kemoterapija, koja se nadopunjuje radioterapijom. Simptomatska terapija uključuje transfuziju krvi ili pojedinih komponenata krvi, antibiotsku terapiju te primjenu hematopoetskih faktora rasta.