Ishemijski moždani udar je stanje nastalo trombozom ili embolizacijom moždanih arterija, a on čini 85% svih moždanih udara. Može biti teritorijalni, lakunarni, kardioembolijski te ishemijski moždani udar nepoznatog i neodređenog uzroka. S obzirom na mehanizam nastanka, ishemijski moždani udar može biti trombotički, embolijski ili hemodinamički. Moždani udar je značajan uzrok smrtnosti i invalidnosti te to jasno upućuje na kliničko i socioekonomsko značenje problematike moždanog udara. Zbog svoje ovisnosti o dostatnoj i redovitoj opskrbi kisikom i metabolitima svaki poremećaj opskrbe krvlju može uzrokovati gubitak moždane funkcije. Ukoliko dođe do ishemije (potpuni prekid ili kritično smanjenje perfuzije tkiva) nastati će energijska kriza stanice, a neuroni će početi gubiti svoju funkciju. Tim redoslijedom događaja mogu nastati ireverzibilne promjene uzrokovane ishemijom, a područje u kojem su one nastale naziva se zonom infarkta. Zbog toga je potrebno pravovremeno uočiti potencijalne simptome i znakove te krenuti s dijagnostičkim i po potrebi intervencijskim postupcima. Neuroradiološke metode oslikavanja koje se primjenjuju u dijagnostici moždanog udara jesu kompjutorizirana tomografija (CT), magnetna rezonancija (MR), digitalna suptrakcijska angiografija (DSA) koja se smatra zlatnim standardom za utvrđivanje patoloških promjena na krvnim žilama te ultrazvuk (UZV); metoda jako ovisna o iskustvu pregledavača. Osim pravovremene i pouzdane dijagnostike jako bitnu ulogu također imaju i intervencijski postupci. Pomoću njih liječe se razne stenotično obliterativne promjene krvnih žila koje su najčešće uzrokovane aterosklerozom.