Traheotomija predstavlja kirurški zahvat kojim se otvara dušnik u području vrata, u razini drugog i trećeg trahealnog prstena. Na ovaj se način izvodi traheostoma u koje se umeće trahealna kanila. Indikacije za traheotomiju mogu biti hitne i elektivne. Hitna se traheotomija izvodi u slučajevima kada strano tijelo ili neoplazma okludira gornji dišni put i zahtjeva oslobađanje dišnog puta. U ovom se slučaju, zbog hitnog oslobađanja dišnog puta traheotomija može izvesti bez anestezije. Elektivna se traheotomija izvodi u slučajevima kada intubacija kod bolesnika traje ili će potrajati duže od tjedan dana, ili kada tumori okludiraju dišni put, te kada razna druga stanja uzrokuju respiratornu insuficijenciju. Traheostoma se može izvesti kirurškom incizijom i perkutanom dilatacijskom traheotomijom, a razlikuju se privremena i trajna traheostoma. Privremena se traheostoma izvodi kao priprema za opsežne operacijske zahvate u području glave i vrata, a spontano se zatvara po prestanku indikacije ili u poslijeoperacijskom oporavku. Trajna se traheotomija izvodi kada je ventilacija zraka kroz usta i nos neučinkovita ili trajno narušena, naročito u malignih oboljenja na larinksu, te u tom slučaju ostaje trajni otvor kao dišni put. Trahealne kanile su plastična, silikonska ili metalna pomagala koja se umeću u traheju kroz otvor, tj. traheostomu, kako se ona ne bi stisnula, okludirala ili prijevremeno zacijelila. Trahealne kanile se razlikuju po veličini, dužini, namjeni, izgledu, obliku i materijalu od kojeg su načinjene. Perioperativna zdravstvena njega usmjerena je na preoperativnu pripremu bolesnika za traheotomiju te postoperativnu zdravstvenu njegu usmjerenu na što brže i učinkovitije bolesnikovo ozdravljenje. Zdravstvena njega traheotomiranog bolesnika usmjerena je na praćenje bolesnikova stanja, otklanjanje i/ili smanjenje tjelesnih simptoma i prepoznavanje komplikacija. Iz toga je razloga planiranje i provođenje sestrinskih intervencija od velike važnosti, a usmjerene su na osiguravanje prohodnosti dišnoga puta, njegu kože i usne šupljine, sprječavanje komplikacija dugotrajnog ležanja i osiguravanje pravilne prehrane bolesniku. Postoperativna zdravstvena njega uključuje njegu i previjanje traheostome, aspiraciju traheobronhalnog sekreta, čišćenje i izmjenu trahealne kanile, kao i pružanje psihološke potpore bolesniku. Svojim znanjem i vještinama, medicinska sestra uvelike djeluje na otklanjanje neželjenih komplikacija u postoperativnoj fazi oporavka, poštivajući aseptičke načine rada kod postupaka oko traheostome i trahealne kanile, te time utječe na brži oporavak bolesnika i skraćivanje hospitalizacije.