Rak općenito predstavlja značajan javnozdravstveni problem u Republici Hrvatskoj, a rak mokraćnog mjehura jedan je od deset najčešćih vrsta raka u svijetu, dok u RH zauzima visoko četvrto mjesto. Cilja rada je analizirati i opisati trend pojavnosti raka mokraćnog mjehura u Republici Hrvatskoj kroz razdoblje od deset godina koristeći opažajne metode.Kronične nezarazne bolesti glavni su uzrok smrti u cijelom svijetu. Više od dvije trećine svih smrtnih slučajeva uzrokovano je jednom od kroničnih bolesti, među kojima su vodeće bolesti srca, rak, moždani udar, dijabetes i kronična opstruktivna plućna bolest. Zloćudne bolesti jedan su od najvećih javnozdravstvenih problema, kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj. Čineći gotovo 10 milijuna smrtnih slučajeva u 2020. godini, rak je vodeći uzrok smrti u svijetu. Ranim otkrivanjem, ali i odgovarajućim i brzim liječenjem, između 30 i 50% oboljelih ima velike šanse za izlječenje. Rano postavljenom dijagnozom, vjerojatnije je da će rak reagirati na liječenje što rezultira manjim brojem teže oboljelih, povoljnijim liječenjem, te manjim mortalitetom, a samim time i manjim opterećenjem zdravstvenog sustava. Već desetljećima bilježimo ogroman napredak ne samo u bržem postavljanju dijagnoza nego i u primjeni suvremenih oblika liječenja. Naravno da uz i dalje visoke brojke oboljelih, a i umrlih zadovoljstvo nije potpuno, ali daljnjim istraživanjima i mukotrpnim radom čitave zajednice, nada ne jenjava. Rak mokraćnog mjehura najčešći je rak urinarnog sustava. Sa vrhuncem oboljenja u sedmom desetljeću, tri je puta češći u muškaraca nego u žena, ali kod žena bilježi nešto lošiji ishod liječenja. Po učestalosti u RH, rak mokraćnog mjehura, ubraja se u četvrti najčešći karcinom u muškaraca i deveti najčešći karcinom u žena (1).