Abstract | Vaskularni kognitivni poremećaj (VCI) je pojam koji obuhvaća čitavu lepezu kognitivnih poremećaja uzrokovanih cerebrovaskularnom bolešću. Ti poremećaji mogu varirati od blagih deficita u kognitivnim domenama iliti vaskularnog blagog kognitivnog poremećaja (VaMCI) pa sve do vaskularne demencije (VaD), kao najtežeg oblika VCI. Vaskularni kognitivni poremećaj trenutno se smatra drugim najčešćim uzrokom demencije, odmah nakon Alzheimerove bolesti (AB). Alzheimerova bolest je kronična, progresivna neurodegenerativna bolest koja je u stalnom porastu i najčešće pogađa populaciju iznad 65. godine. Utječe na gubitak pamćenja, dovodi do pada kognitivnih sposobnosti i promjena u ponašanju odnosno osobnosti, što se odražava na samostalnost osobe i ometa njeno obavljanje svakodnevnih zadataka. Unatoč svim saznanjima o Alzheimerovoj bolesti, ona i dalje ostaje neizlječiva, a za liječenje VCI trenutno nije odobren niti jedan lijek, stoga je naglasak u borbi protiv ovih stanja na prevenciji, s ranim prepoznavanjem rizičnih skupina te liječenjem čimbenika rizika. Istraživanja sugeriraju da prevencija putem prehrane, kao jednim od promjenjivih rizičnih čimbenika, može efikasno djelovati u sprječavanju kognitivnih poremećaja povezanih sa starenjem. Unatoč tome što rezultati nekih istraživanja mogu biti nejasni, učinci mnoge hrane još uvijek neistraženi, a velik dio istraživanja još uvijek je proveden samo na životinjskim modelima, postoje čvrsti dokazi o blagotvornom i zaštitnom djelovanju pravilne prehrane na cjelokupno ljudsko zdravlje. Prehrana koja je bogata antioksidansima, osobito polifenolima, vitaminima B skupine, omega 3 masnim kiselinama povoljno utječe na zdravlje mozga te usporava i umanjuje rizik od razvoja neurodegenerativnih promjena. S druge strane, prevelik unos zasićenih masnih kiselina, jednostavnih ugljikohidrata, konačnih produkata glikacije povećava neurodegenerativne promjene. Istraživanja su pokazala da se za prevenciju i oboljele od AB i VCI najboljom pokazala Mediteranska prehrana, DASH dijeta za snižavanje arterijskog tlaka, te MIND dijeta kao hibrid ovih dijeta. Novija istraživanja došla su do saznanja kako su defekti u autofagiji povezani s neurološkim bolestima, dok se sama autofagija pokazala kao potencijalna terapija u tretmanu AB. U sam proces liječenja važno je uključiti i radnog terapeuta kao dio multidisciplinarnog tima. |