Abstract | Štitnjača(lat. Glandula thyreoidea) je endokrina žlijezda smještena na prednjoj strani vrata,izgledom poput leptira. Rad štitnjače kontroliraju hipotalamus, hipofiza i sama štitnjača, a u stanjima bolesti tu je i utjecaj imunološkog sustava. Važnu ulogu za funkciju štitnjače ima oligoelement jod, odgovoran za sintezu hormona štitnjače. Hormoni se sintetiziraju u folikulima same štitnjače, to su hormoni trijodtironin(T3), tiroksin(T4) i kalcitonin(CT).
U nadzoru rada štitnjače najvažniju ulogu ima hipofiza koja pomoću tireotropina (TSH) potiče štitnjaču na stvaranje hormona, ali i na rast što može dovesti do povećanja štitnjače odnosno gušavosti. Poremećaji rada štitnjače češći su kod žena nego kod muškaraca,a razlikujemo hipotireozu i hipertireozu. Hipertireoza je stanje karakterizirano povećanom proizvodnjom hormona, dok je hipotireoza stanje praćeno manjkom hormona štitnjače u organizmu.
S obzirom na vrijeme nastanka hipotireoza može biti kongenitalna ili stečena,a obzirom na endokrinu disfunkciju može biti primarna, sekundarna i tercijarna. Težina kliničke slike može varirati od blage ili supkliničke do izražene hipotireoze. Najčešći uzrok hipotireoze je kronična autoimuna upala štitnjače - Hashimotov tireoiditis.Prvi test za određivanje hipotireoze je određivanje tireotropina(TSH). Određivanjem TSH provodi se i novorođenački probir.
Opći simptom i znakovi hipotireoze su: osjećaj hladnoće, povećanje tjelesne težine, slabost, umor, pospanost, glas postaje dubok i grub, suha koža, vrtoglavice, trnci u rukama te kod žena dolazi i do poremećaja menstrualnog ciklusa.
Liječenje hipotireoze je nadomjesno, što znači da se nadoknađuje hormon koji nedostaje. Cilj supstitucijske terapije je postići nestanak simptoma i normalizaciju laboratorijskih pokazatelja. |