Tijekom pandemije COVID - 19 svijet je u borbi s novim izazovom i novim neprijateljem koji nije u potpunosti poznat. Zdravstveni djelatnici na prvoj su liniji obrane od ove bolesti što od njih iziskuje suočavanje s novim scenarijima. Boravak na radnom mjestu uslijed pandemije COVID – 19 zdravstvenim djelatnicima stvara dodatan psihološki pritisak, što može povećati razinu stresa, anksioznost, dovesti do depresije i ostalih psihičkih poremećaja. Promjena radnog prostora, radnog mjesta, nošenje zaštitne opreme, kontakt sa zaraženim osobama, samo su neki od izazova s kojim se zdravstveni djelatnici svakodnevno susreću. Sve gore navedeno utječe na psihičko i fizičko zdravlje pojedinca, te dovodi do pojave stresa koji je neizbježan faktor i rezultat borbe s pandemijom. Cilj rada bio je prikazati koliko zdravstveni djelatnici poduzimaju preventivne aktivnosti na poslu u svrhu zaštite od mogućnosti zaraze COVID-19, također, cilj je bio uočiti promjene nekih aspekata života uslijed pandemije te njihovu procjenu otuđenosti i iscrpljenosti koja je ispitana Oldenburškim upitnikom izgaranja. U istraživanju je sudjelovalo 210 sudionika, od kojih je 40% fizioterapeuta i 60% medicinskih sestara/tehničara. Prosječna dob ispitanika iznosi 35,18 godina. Na razini cijelog uzorka uočena je visoka razina preventivnih aktivnosti u svom poslu što nam ukazuje na svjesnost zdravstvenih djelatnika o važnosti redovitog pranja ruku, dezinfekcije i nošenje zaštitne maske. 91% ispitanika u svom se radu susrelo s pacijentima oboljelima od COVID-19. Također, medicinske sestre su se u većoj mjeri distancirale od sebi dragih osoba zbog straha i veće izloženosti virusu. Zbog povećane izloženosti stresu i velikoj iscrpljenosti zdravstvenih djelatnika koju pokazuju rezultati u ovom istraživanju, potrebno je uvesti mjere koje bi im pomogle i olakšale svakodnevni posao te njihovu borbu na prvoj liniji obrane protiv virusa COVID-19.