prikaz prve stranice dokumenta Zdravstvena njega bolesnika oboljelog od bipolarnog afektivnog poremećaja
Access restricted to students and staff of home institution
undergraduate thesis
Zdravstvena njega bolesnika oboljelog od bipolarnog afektivnog poremećaja
2021. urn:nbn:hr:139:943940
Bednar, Dina
University of Applied Health Sciences

Cite this document

Bednar, D. (2021). Zdravstvena njega bolesnika oboljelog od bipolarnog afektivnog poremećaja (Undergraduate thesis). Zagreb: University of Applied Health Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:943940

Bednar, Dina. "Zdravstvena njega bolesnika oboljelog od bipolarnog afektivnog poremećaja." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:943940

Bednar, Dina. "Zdravstvena njega bolesnika oboljelog od bipolarnog afektivnog poremećaja." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:943940

Bednar, D. (2021). 'Zdravstvena njega bolesnika oboljelog od bipolarnog afektivnog poremećaja', Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, accessed 06 April 2025, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:943940

Bednar D. Zdravstvena njega bolesnika oboljelog od bipolarnog afektivnog poremećaja [Undergraduate thesis]. Zagreb: University of Applied Health Sciences; 2021 [cited 2025 April 06] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:943940

D. Bednar, "Zdravstvena njega bolesnika oboljelog od bipolarnog afektivnog poremećaja", Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, Zagreb, 2021. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:943940

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleZdravstvena njega bolesnika oboljelog od bipolarnog afektivnog poremećaja
AuthorDina Bednar
MentorBoris Ilić (mentor)
Committee memberBoris Ilić (predsjednik povjerenstva)
Committee memberDamir Lučanin (član povjerenstva)
Committee memberSenka Repovečki (član povjerenstva)
GranterUniversity of Applied Health Sciences
Zagreb
Defense date and country2021-09-15, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		BIOMEDICINE AND HEALTHCARE
Clinical Medical Sciences
Nursing
Abstract
Bipolarni afektivni poremećaj karakteriziran je izmjenama depresivnih i maničnih perioda. Često ostaje nedijagnosticiran pod krinkom depresije dok ne osvane faza manije, a do tog razoblja može proći i više godina. Pretpostavka je da na nastanak ove bolesti utječe genetika, narušena emotivna stanja i konzumacija opijata. Sestrinska skrb za ovakvog bolesnika usmjerena je ublažavanju simptoma bolesti, te prilagodbi na njegov okoliš. Uz primjenu holističkog pristupa, sestre poželjno s vremenom... More bolesniku pružaju osobu od povjerenja i pomažu pozitivno djelovati na cjelokupno liječenje. Epizoda manije karakterizirana je povišenim raspoloženjem. Prisutan je višak energije koji ubrzo negativno utječe na pacijentovo svakodnevno funkcioniranje. Govor postaje ubrzan, prisutne su sulude ideje, iznimno visoko samopouzdanje te „bijeg ideja“. Osoba ulazi u poslovne pothvate za koje nema sposobnosti, troši velike količine novca, unatoč maloj količini odspavanih sati, osoba se osjeća energično. Najučinkovitiji lijek za ovakvo stanje je stabilizator raspoloženja – litij. Ukoliko je on kontraindiciran primjenjuje se valproična kiselina. Antipsihotici se koriste za liječenje manije, hipomanije i miješane faze. Depresivna epizoda obilježena je tipičnim simptomima depresije, pa se najčešće tretira antidepresivima. Osoba je klonula, negativna i nema volje za životom. Postoji visok rizik za suicid, pogotovo nakon primjene terapije koja je omogućila vraćanje energije koju do tada nisu imali. Također, prisutne su deluzije vezane za takozvane četiri velike životne brige; socijalni, financijski i moralni status, te zdravlje. Suicidalne ideje rijeđe se javljaju u maničnoj epizodi u odnosu na miješanu. Epizode s godinama postaju dugotrajnije. Miješane epizode podrazumijevaju istovremenu pojavu depresivnih i maničnih simptoma. Uz višak energije i nemir, osoba osjeća beznađe. Ciklotimija obuhvaća izmjenu blagih simptoma manije i blagih simptoma depresije, također često ostaje neprepoznata. Hipomanija je blago povišeno raspoloženje uz prisutstvo grandioznih ideja, logoreje, smanjene potrebe za snom. Nakon pojave psihotičnih simptoma, može se postaviti dijagnoza manije. Dijagnoze se postavljaju po službenoj klasifikaciji MKB-10. Da bi se ispravno postavila, bolesnik je morao imati najmanje dvije epizode manije/hipomanije, depresije i manije ili epizode depresije i hipomanije. Vodeću ulogu u liječenju nosi kvalitetna psihoterapija. Psihijatar će složiti detaljan plan s realnim ciljem ishoda liječenja. Pomoć pruža cijeli zdravstveni tim, a posebnu pozornost posvetiti će se radu s obitelji ukoliko je to moguće. Moguće je individualno ili grupno. Ukoliko se primjeti socijalna disfunkcija, podliježe se treninzima socijalnih vještina, gdje se bolesnika može naučiti kako se uklopiti u društvenu zajednicu. Less
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:139:943940
Study programmeTitle: Nursing
Study programme type: professional
Study level: undergraduate
Academic / professional title: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsAccess restricted to students and staff of home institution
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2021-11-24 10:34:10
accessibility

closeAccessibilityrefresh

If you wish to permanently save changes, click on Save, if not - your settings will be reset when you restart the browser.