Palijativna skrb je aktivna sveobuhvatna skrb o pacijentima u kojih bolest više ne reagira na liječenje, a pažnja je usmjerena na kontrolu boli i ostalih neugodnih simptoma, patnju, psihološke, socijalne, društvene i duhovne probleme u svrhu podizanja kvalitete života pacijenta i njemu važnih osoba u posljednjim trenucima života. Temeljna načela na kojima počiva palijativna skrb jesu usmjerenost na pacijentove osnovne ljudske potrebe, holistički pristup, uvažavanje pacijenta kao subjekta, empatija i emocionalni aspekti, komunikacija, postizanje samostalnosti i dostojanstveno umiranje. Palijativna skrb u svijetu različito je organizirana i na različitim je stupnjevima razvoja. Tijekom zadnjeg desetljeća prošlog stoljeća u zemljama Europe razvijaju se nacionalni planovi za razvoj i održavanje palijativne skrbi kao integralnog dijela sustava zdravstvene skrbi. Vodeće europske zemlje u organizaciji sustava palijativne skrbi i broju hospicija jesu Ujedinjeno Kraljevstvo i Poljska. One su ostvarile većinu preporuka Vijeća ministara Europe zemljama članicama EU o palijativnoj skrbi. Hrvatska se nalazi tek na početku, nakon dugog niza godina zanemarivanja ovog iznimno velikog problema, s obzirom na to da je palijativna skrb jedini adekvatan odgovor na porast kroničnih i neizlječivih bolesti. Izrada posebnih programa za palijativnu skrb, izrada edukacijsko-promotivnih materijala, uspostava nacionalnog registra pacijenata s potrebama za palijativnom skrbi, razvijanje informatičke povezanosti svih sudionika palijativne skrbi, samo su neki od ključnih koraka u razvoju palijativne mreže na hrvatskim prostorima.