Postnatalna skrb majke i djeteta neposredno nakon poroda i tijekom prvih šest tjedana ţivota je iznimno vaţna jer ona predstavlja novo, nepoznato razdoblje usmjereno na brigu o djetetu. Uz fiziološke promjene i medicinske probleme koji se mogu pojaviti u tom razdoblju zdravstveni radnici odnosno lijeĉnik i patronaţna medicinska sestra bi trebali biti svjesni psiholoških potreba majke nakon poroda i biti osjetljivi na kulturološke razlike. Iako za većinu ţena i djece postnatalno razdoblje nije komplicirano, uĉinkovita postnatalna skrb ukljuĉuje prepoznavanje bilo kakvih odstupanja od oĉekivanog oporavka nakon roĊenja te pravovremenu procjenu i odgovarajuću intervenciju. Zadaća patronaţne medicinske sestre u periodu babinja je kontrolirati i pratiti fiziološke promjene majke i djeteta te educirati majku i cijelu obitelj. Tijekom posjeta u kući babinjaĉe, patronaţna medicinska sestra će educirati majku o uĉestalosti i trajanju dojenja i poticati uĉestalo dojenje u ranoj fazi postnatalne skrbi kako bi se pojaĉala laktacija.Komunikacija je iznimno vaţna u odnosu majke i patronaţne medicinske sestre. Sve informacije koje je potrebno prenijeti majci trebaju biti jednostavne i prilagoĊene njenim kognitivnim sposobnostima, a cilj svake uspješne komunikacije patronaţne medicinske sestre i majke je uspostaviti adekvatan kontakt s majkom i ĉlanovima obitelji, zatim prilagoditi emocionalne reakcije te prilagoditi naĉin komunikacije, što moţe biti dodatan izazov za medicinske sestre.