Pretilost se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji označava kao stanje kod kojeg višak masnog tkiva doseže omjer koji utječe na ljudsko zdravlje. Pretilost se kod djece i adolescenata smatra velikim javnozdravstvenim problemom. Pretilost se smatra multifaktornom bolešću koja se razvija pod utjecajem genetike, metaboličkih faktora i loših životnih navika. Povećani unos visokokalorične hrane bogate mastima i rafiniranim šećerima uz nedovoljnu fizičku aktivnost dovodi do razvoja pretilosti. Ukoliko se pretilost razvije u ranoj životnoj dobi, kasnije kad dijete odraste, mogu se javiti ozbiljne komplikacije. Pretilo dijete u većini slučajeva postaje pretili adolescent, a adolescent pretila odrasla osoba. Kod djece i adolescenata pretilost može dovesti do razvoja šećerne bolesti, dječje hipertenzije, te metaboličkih poremećaja. Također pretilost može utjecati na psihofizičko stanje što za posljedicu ima zatvaranje pretile djece u sebe, razvoj depresije te psihičkih poremećaja. Prevencija pretilosti važan je javnozdravstveni aspekt kojim se utječe na djecu kroz tri razine. Prevencija se tako provodi na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini. U prevenciju djece i adolescenata uključuje se multidisciplinarni tim koji se sastoji od stručnjaka različitih područja (pedijatri, dijatetičari, nutricinisti, pedagozi, psiholozi, medicinske sestre). Obitelj je na prvom mjestu u prevenciji pretilosti. Obitelj svojim mlađim ukućanima treba pružati što više raznovrsnijih namirnica i više zdravih obroka dnevno, te ih poticati na fizičku aktivnost. Prevencija debljine u dječjoj i adolescentnoj dobi promjenom životnih navika djeteta i njegove obitelji uključujući pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost ključna je pri sprječavanju epidemije pretilosti.