Povijesni razvoj palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj i svijetu započinje krajem 20. stoljeća. Veliku važnost u kvalitetnoj skrbi za umirućeg pacijenta predstavlja poznavanje osnovnih pojmova i teoretskog dijela vezanog uz palijativnu skrb i palijativni pristup pacijentu kao i strukturu pružanja iste. Način na koji palijativni pacijent, pacijent koji se nalazi u terminalnoj fazi svoje bolesti, doživljava svoje stanje ključno je u planiranju adekvatne skrbi, mogućnosti zadovoljavanja njegovih osnovnih ljudskih potreba i povećanju kvalitete života na najvišu moguću. Medicinska sestra prilikom skrbi za palijativnog pacijenta definira sestrinske dijagnoze, njihova vodeća obilježja, prikuplja i analizira podatke, definira i provodi intervencije u skladu s pacijentovom osnovnom bolešću i općim stanjem. Prednost u radu s palijativnim pacijentima predstavlja odnos povjerenja između stručnjaka, pacijenta i njegove obitelji. Odnos povjerenja postiže se holističkim pristupom pacijentu, profesionalnom i kvalitetnom komunikacijom, dijeljenjem informacija s pacijentom i njegovom obitelji i slušanjem onoga što nam žele reći. Kako bi se osigurala adekvatna skrb i zadovoljstvo pacijenta i njegove obitelji važno je sagledati i u obzir uzeti sve komponente od kojih su sačinjeni: duhovnu, tjelesnu, psihičku i socijalnu. Multiprofesionalni i interdisciplinarni timski rad olakšava takav pristup pacijentu. Tim se sastoji od stručnjaka iz različitih područja: medicinska sestra, liječnik opće/obiteljske medicine, socijalni radnik, psihijatar, psiholog, farmaceut, nutricionist, fizijatar i duhovnik. Članovi tima zajedno rade na poboljšanju kvalitete života i poboljšanju skrbi koja se pacijentu i njegovoj obitelji pruža. Razvoj palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj i svijetu je u porastu. Primjenom programa i standarda koji definiraju palijativnu skrb stvara se mogućnost kontrole kvalitete pružanja skrbi u europskim državama, državama u razvoju, ali i vodećim svjetskim državama kao što su SAD, Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo. EIU (Economist Intelligence Unit) razvija indeks „kvalitete smrti“ koji je primijenjen 2015. godine diljem svijeta. Rangiranjem država po kvaliteti palijativne skrbi, isticanjem pozitivnih, ali i negativnih trendova potiče na poboljšanje palijativne skrbi i što kvalitetniju brigu o umirućim pacijentima.