Abstract | Pojam aritmija označava odstupanje od normalnog. Kada govorimo o srčanim aritmijama tada mislimo na poremećaje normalnog sinus ritma. Električna aktivnost koja nastaje u provodnom sustavu srca se širi kao električni impuls u mišiće srca i nastaje mehanička aktivnost. Uzrok aritmija je još uvijek nije do kraja poznat, ali se aritmije povezuju s genetikom, nekim određenim bolestima, stanjima, djelovanjem lijekova, stresom, štetnim životnim navikama kao što su pušenje i konzumacija alkohola itd. Vrlo je važno kod bolesnika uzeti dobru osobnu i obiteljsku anamnezu kako bi se otkrio mogući uzrok aritmija. Najčešće se aritmije dijele na aritmije prema frekvenciji (bradiaritmija i tahiaritmija), a najčešća je fibrilacija atrija. Aritmije se još dijele prema mjestu nastanka. Bolesnici s aritmijom se najčešće žale na osjećaj ubrzanog pravilnog ili nepravilnog rada srca (palpitacije), dispneju, slabost, bol u prsištu, nesvjesticu. Aritmija se u većini slučajeva može dijagnosticirati elektrokardiogramom (EKG). Liječenje aritmija danas uključuje neinvazivno liječenje medikamentima i invazivno liječenje: radiofrekventnom ili krioablacijom, ugradnjom srčanih elektrostimulatorima pri bradiaritmijama i malignim aritmijama, te elektrokardioverzijom kod akutnih i hemodinamski ugrožavajućih aritmija. Uloga medicinske sestre kod bolesnika sa poremećajima srčanog ritma je da nadzire, opservira, uočava promjene, izvještava nadležnog liječnika o uočenim promjenama. Medicinska sestra bolesnike mora i educirati o važnosti promjene načina života, novom životnom stilu, prehrani, tjelovježbi, kako prepoznati znakove aritmije, kako se ponašati i živjeti nakon postavljenog srčanog elektrostimulatora („pacemakera“). Motivacija, znanje, strpljenje samo su neke od osobina medicinske sestre koja radi s bolesnicima s poremećajima srčanog ritma. |