Karcinom ili rak dojke najčešći je karcinom u žena, a puno rjeđe može se pojaviti i kod muškaraca. Zloćudna je bolest koja nastaje kada normalne žljezdane stanice dojke promjene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnažati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Promijenjene stanice nakon prvotnog umnažanja u dojci mogu se dalje širiti, tj. može doći do invazije karcinoma u okolna tkiva, a nakon toga i metastaziranja putem limfe i krvi u daljnje organe kao što su; jetra, pluća, kosti, mozak i limfni čvorovi gdje stvaraju novi tumor. Na rak dojke utječu brojni čimbenici koji mogu biti vanjski i unutarnji. Povećan rizik za rak dojke može biti vezan uz određene životne navike, prehranu i tjelesnu aktivnost što su vanjski čimbenici. Najznačajniji rizični čimbenici su unutarnji čimbenici jer na njih ne možemo samostalno utjecati. Dob, rana meharna i kasnija menopauza, te obiteljska anamneza ili prethodne bolesti dojke. Zbog velike učestalosti i pojavnosti karcinoma dojke u žena vrlo je važna rana dijagnostika kako bi liječenje bilo brzo, efikasno i na kraju što uspješnije. Nakon dijagnostike karcinoma dojke i njegovog uklanjanja kirurškim putem bitni su prognostički čimbenici koji se nalaze u patohistološkom nalazu bolesnica s rakom dojke kao što su; veličina tumora, gradus, status limfnih čvorova, proširenost bolesti, hormonski status i ekspresija molekularnih čimbenika kako bi se karcinom dojke mogao dalje liječiti.