Moždani udar u Republici Hrvatskoj prvi je po uzroku invalidnosti, a drugi po smrtnosti. Postoje dva tipa moždanog udara: ishemijski i hemoragijski. Na temelju anamneze, kliničkog pregleda i dijagnostičkih postupaka postavlja se dijagnoza moždanog udara. Liječenje moždanog udara obuhvaća opće mjere liječenja, sprječavanje komplikacija i rehabilitaciju. Fizioterapijskom procjenom započinje fizioterapijski tretman, a zadaci fizioterapeuta u rehabilitaciji su: sastavljanje plana rehabilitacije s ostalim članovima rehabilitacijskog tima, motiviranje i savjetovanje pacijenta te educiranje obitelji o njegovoj bolesti i načinu života nakon moždanog udara te rehabilitaciji kod kuće. S obzirom da se radi o osobama starije životne dobi koje osim moždanog udara najčešće imaju i ostale komorbiditete te probleme vezane uz smanjeni mišićni tonus te općenito smanjenu pokretljivost udova, poremećaje ravnoteže i koordinacije te hodanje, nakon moždanog udara svi navedeni problemi će još više biti izraženiji uz dodatne govorne teškoće. Kroz pravovremenu fizioterapijsku intervenciju cilj koji je važno postići je minimalno funkcionalno ograničavanja pacijenta i maksimalno vraćanje funkcionalnim aktivnostima koje su bile moguće prije moždanog udara ovisno o individualnom funkcionalnom statusu svake osobe i stupnju oštećenja nastalog nakon moždanog udara. Fizioterapijskim tretmanom kroz pozicioniranje, facilitaciju, mobilizaciju zglobova i mišićnog tkiva, povećanjem snage pokušava se postići što veća samostalnost kod pacijenta starije životne dobi te njegov maksimalno moguć povratak svakodnevnom životu sa što više samostalnosti. Fizioterapijski postupci koji se najčešće provode kod starijih osoba nakon moždanog udara su: Bobath koncept, razne masažne tehnike, elektroterapijske metode, biofeedback te naravno neizostavne vježbe koje se mogu provoditi u vodi kao hidroterapija ili balneoterapija i prilagođene vježbe u dvorani.