prikaz prve stranice dokumenta Umjetni zasladivači i njihov utjecaj na zdravlje
Access restricted to students and staff of home institution
undergraduate thesis
Umjetni zasladivači i njihov utjecaj na zdravlje
2020. urn:nbn:hr:139:000962
Halepović, Monika
University of Applied Health Sciences

Cite this document

Halepović, M. (2020). Umjetni zasladivači i njihov utjecaj na zdravlje (Undergraduate thesis). Zagreb: University of Applied Health Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:000962

Halepović, Monika. "Umjetni zasladivači i njihov utjecaj na zdravlje." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:000962

Halepović, Monika. "Umjetni zasladivači i njihov utjecaj na zdravlje." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:000962

Halepović, M. (2020). 'Umjetni zasladivači i njihov utjecaj na zdravlje', Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, accessed 01 April 2025, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:000962

Halepović M. Umjetni zasladivači i njihov utjecaj na zdravlje [Undergraduate thesis]. Zagreb: University of Applied Health Sciences; 2020 [cited 2025 April 01] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:000962

M. Halepović, "Umjetni zasladivači i njihov utjecaj na zdravlje", Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, Zagreb, 2020. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:000962

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleUmjetni zasladivači i njihov utjecaj na zdravlje
AuthorMonika Halepović
MentorLana Feher Turković (mentor)
Committee memberLana Feher Turković (predsjednik povjerenstva)
Committee memberAna Mojsović Ćuić (član povjerenstva)
Committee memberIvna Kocijan (član povjerenstva)
GranterUniversity of Applied Health Sciences
Zagreb
Defense date and country2020-09-17, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		NATURAL SCIENCES
Chemistry
Applied Chemistry
Abstract
Šećer je neizostavan sastojak hrane koju konzumiramo, ali pretjerana konzumacija šećera uzrokuje pretilost, pojavu karijesa, dijabetes melltitus tipa 2 i druge zdravstvene probleme. Znanstvenici dugi niz godina pokušavaju pronaći idealan zaslađivač koji bi imao sladak okus poput šećera, ali bez kalorija i negativnih utjecaja na zdravlje koje ima saharoza - konzumni bijeli šećer. Idealan zaslađivač još uvijek ne postoji, ali postoji mnogo zamjena za šećer koje se uz pravilnu konzumaciju u... More preporučenim količinama, mogu sigurno koristiti. Podizanjem svijesti o opasnostima bijelog šećera, raste potražnja za zamjenama te na tržištu nalazimo niz različitih umjetnih i prirodnih zaslađivača. Umjetni se zaslađivači najčešće koriste u borbi protiv pretilosti i dijabetesa. Postoje prirodni i sintetski umjetni zaslađivači. Svi su slađi od klasičnog bijelog šećera, što dovodi do konzumacije manje količine zaslađivača i unosa manje kalorijske vrijednosti u organizam. Prirodno dobiveni su stevija, glicirizin, tagatoza, taumatin i monelin. Stevija je prirodni zaslađivač čiji je glikozidi (steviozidi i rebaudiozidi A i C) čine i do 300 puta slađom od običnog konzumnog šećera. Glicirizin ima slatki drvenasti okus i tamnosmeđu boju, ali ima i funkcionalne karakteristike poput stvaranja gela, pjenjenja i antioksidacijska svojstva. Tagatoza se dobiva iz laktoze i ima izraženi okus karamele. Taumatin se sastoji od 6 proteina i njegova razgradnja se odvija kao razgradnja bilo kojeg drugog proteina u tijelu. Monelin je također protein. Sastoji se od 2 lanca, A i B. Njegova slatkoća dolazi od njegove prirodne trodimenzionalne strukture, a njegovo korištenje zabilježeno je samo u Japanu. Sintetski dobiveni zaslađivači su aspartam, acesulfam K, ciklamat, saharin i sukraloza. Aspartam je 200 puta slađi od šećera i najčešći je umjetni zaslađivač prisutan u više od 6000 proizvoda u svijetu kao što su žvakaće gume, dijetalni sokovi, slatkiši bez šećera i drugo. Acesulfam K je sintetski proizveden zaslađivač čija je prednost velika stabilnost na visokim temperaturama pa se koristi za kuhanje i pečenje. Najstariji nutritivni umjetni zaslađivač je saharin koji je od šečera slađi 300-500 puta. Osim u prehrani koristi se u kozmetičke i farmaceutske svrhe, ali se ne metabolizira u tijelu. Ciklamat je samo 30-80 puta slađi od šećera te se zbog gorkog okusa koristi u kombinaciji s drugim zaslađivačima. Brzo se izlučuje urinom i fecesom te njegovom razgradnjom može nastati cikloheksilamin koji je toksičan. Sukraloza se dobiva iz fruktoze i može biti do 1000 puta slađa od saharoze, podnosi visoku temperaturu i stabilan je u širokom pH rasponu. Različite studije ukazale su na opasnosti u korištenju umjetnih zaslađivača, ali je zaključak svih studija da je ključ korištenja umjetnih zaslađivača umjerenost i količina. Less
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:139:000962
Study programmeTitle: Laboratory Medical Diagnostics
Study programme type: professional
Study level: undergraduate
Academic / professional title: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike (stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsAccess restricted to students and staff of home institution
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2021-01-11 11:49:23
accessibility

closeAccessibilityrefresh

If you wish to permanently save changes, click on Save, if not - your settings will be reset when you restart the browser.