Kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrtnosti u svijetu. U kardiovaskularne bolesti ubrajaju se: infarkt miokarda, bolesti zatajenja srca, ishemijske bolesti srca koje su velikim dijelom posljedica suženja krvnih žila, moždani udar, promjene na krvnim žilama nogu, ateroskleroza, arterijska hipertenzija. Brojni su uzroci nastanka kardiovaskularnih bolesti. Najvažnijima se smatraju: arterijska hipertenzija, povišene masnoće u krvi, pušenje, debljina, dijabetes, genetski čimbenici, neke druge bolesti kao što su bolesti štitnjače te stres i psihosocijalni čimbenici. U prevenciji kardiovaskularnih bolesti značajna je svakodnevna tjelesna aktivnost, umjereno konzumiranje alkohola, prestanak pušenja, izbjegavanje stresa, te odgovarajuća prehrana. Cilj ovog rada je analizirati sekundarne podatke o apsolutnom broju umrlih i mortaliteta kardiovaskularnih bolesti, te apsolutni broj hospitalizacija i stopi hospitalizacija kardiovaskularnih bolesti u periodu od 2009. do 2018. Uočeno je da je ukupni mortalitet kardiovaskularnih bolesti oscilirao u periodu praćenja i da je češći kod ženskog spola. U pet najčešćih kardiovaskularnih bolesti primijećeno je da je mortalitet oscilirao u većini bolesti, jedino je kod ateroskleroze i cerebrovaskularnog inzulta je došlo do pada mortaliteta. Uočeno je da je stopa hospitalizacija od kardiovaskularnih bolesti također oscilirala u periodu praćenja i da je češća kod muškog spola. U pet najčešćih kardiovaskularnih bolesti kod većine bolesti stopa hospitalizacije je oscilirala, dok je kod akutnog infarkta miokarda i ateroskleroze primijećen značajan porast, a kod hipertenzivnih bolesti i cerebrovaskularnog inzulta značajan pad. Usporedbom podataka dobno standardizirana stopa smrtnosti sa zemljama europske unije učeno je da je stopa veća kod nas nego u zemljama EU prije 2004. godine, dok je slična zemljama koje su ušle poslije 2004. godine.