Adolescencija je vrlo složeno razdoblje čovjekova života koje individuu priprema na zrelost i odgovornost odraslog života. Pubertet je naziv za sve nagle tjelesne promjene iz djeteta u odraslu osobu, a adolescencija je širi pojam koji se može izjednačiti s mladenaštvom, a uključuje i kognitivne, emocionalne i psiho-socijalne razvojne promjene. U tom je razdoblju naglašena potreba za pronalaskom vlastitog identiteta te je izražena težnja za autonomijom u odnosu na odrasle s naglaskom na roditelje. S obzirom da je adolescencija ujedno razdoblje kada se mladi po prvi put susreću s nekim životnim situacijama, radi se o izazovnom razdoblju u kojem je nužno osigurati čvrst sustav podrške i potpore obitelji, škole te zdravstvenog sustava. U suprotnom se mogu razviti različiti oblici rizičnog ponašanja koji mogu biti odraz težnje za eksperimentiranjem, ali jednako tako mogu izazvati dugoročne neželjene posljedice. S obzirom na kognitivni razvoj adolescenta, zdravstvenu komunikaciju je nužno temeljiti na potpunoj otvorenosti i iskrenosti i razvijati empatične odnose. Adolescenti su sposobni shvatiti vlastitu zdravstvenu situaciju, ali u komunikaciji su važan čimbenik i roditelji o kojima također ovisi emocionalno prihvaćanje situacije od strane adolescenta. Pacijente u adolescenciji je ključno o što većoj mjeri uključiti u medicinske planove i programe i pružiti im mogućnost donošenja odluke u granicama mogućnosti, što je uvjetovano konkretnim zdravstvenim problemom. Kod rizičnih ponašanja adolescenata kao što su intoksikacija psihoaktivnim tvarima, neodgovorno seksualno ponašanje ili rizična ponašanja uzrokovana psihološkim poremećajima, uloga medicinske sestre je esencijalna u osiguranju kvalitetne medicinske skrbi o pacijentima.