Ljudsko tijelo je napravljeno na način da se pokreće pomoću mišića, a svaki od mnogobrojnih mišića u tijelu građom je prilagođen određenoj funkciji koju obavlja. Prema građi i funkciji mišići se dijele na tri velike skupine: skeletno mišićje, glatko mišićje i srčani mišić. Skeletni mišići čine najveći postotak mišića u ljudskom tijelu, a osim za pokretanje tijela i dijelova tijela te održavanje položaja tijela, imaju važnu ulogu i u proizvodnji tjelesne topline. Njihova kontrakcija ovisi o impulsima koji dolaze iz središnjeg živčanog sustava putem somatskih motoričkih neurona. Građeni su od veoma dugih mišićnih vlakana nastalih stapanjem mnogobrojnih embrionalnih mišićnih stanica te su većinom tetivama povezani za kosti. Proizvode silu potrebnu za pokret ili podnošenje opterećenja. Glatki mišići oblažu unutrašnje organe i važni su za njihovu funkciju jer omogućuju promjenu promjera i peristaltičke kretnje. Njihovim radom upravlja autonomni živčani sustav koji čovjek ne može kontrolirati. Vlakna glatkih mišića mogu djelovati međusobno neovisno ili biti funkcionalno povezana, a njihova je kontrakcija tonična te su otporna na zamor. Srčani mišić djeluje poput crpke, njegova je uloga stvaranje gradijenta tlaka te održavanje protoka krvi kroz krvožilni sustav. Na taj način opskrbljuje čitav organizam krvlju koja raznosi plinove te hranjive i otpadne tvari. Radom srca upravlja autonomni živčani sustav, ali srčana mišićna vlakna građena su na način koji im omogućuje samopodražljivost te neovisno od živčanog sustava osiguravaju stalne ritmične kontrakcije.