Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, cerebrovaskularni inzult je klinički sindrom definiran kao naglo nastali žarišni ili, rjeđe, globalni neurološki deficit koji traje dulje od 24 sata ili dovodi do smrti, a može se objasniti samo cerebrovaskularnim poremećajem. Cerebrovaskularni inzult zahtijeva hitnu medicinsku pomoć i može uzrokovati trajna neurološka oštećenja, komplikacije i smrt. Ovo je vodeću uzrok onesposobljenosti u odrasloj dobi u SAD-u, treći je uzrok po smrtnosti u zemljama zapadne Europe, prvi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i prvi uzrok invalidnosti, a drugi vodeći uzrok smrti širom svijeta. Simptomi cerebrovaskularnog inzulta mogu se pojaviti brzo, ali mogu jednako brzo i nestati. Dok se često razlikuju od osobe do osobe, postoje specifični znakovi da bi se moglo raditi o moždanom udaru. S obzirom da CVI može pogoditi različite dijelove mozga, tako može utjecati i na različite funkcije. Kvalitetno sestrinsko zbrinjavanje imat će veliki utjecaj na krajnji ishod za bolesnika u smislu komplikacija i trajnih nesposobnosti. Jednom kada je bolesnik stabilno, stvara se plan zdravstvene njege bolesnika u postakutnoj fazi, koji je usmjeren na održavanje tjelesnih funkcija i prevenciji komplikacija kako bi bolesnik bio u što boljem fizičkom stanju za rehabilitacijski program. Hitne sestrinske intervencije, u kojima je vrijeme ključan segment mogu očuvati čim bolju kvalitetu bolesnikova života nakon cerebrovaskularnog inzulta.