Oštećenja vida i oštećenja sluha najčešća su senzorna oštećenja. U svijetu je više od 161 milijun ljudi s oštećenjem vida, dok je njih čak 360 milijuna s oštećenjima sluha. U Republici Hrvatskoj danas je oko 17356 osoba s oštećenjima vida, te oko 13392 osobe s oštećenjima sluha. Kretanje i komunikacija glavne su odrednice života svakog čovjeka, a kada su oni narušeni javljaju se brojni problemi koji ugrožavaju sigurnost i normalno funkcioniranje. Nemogućnost ili oslabljena slušna i vidna percepcija slijepim/slabovidnim i gluhim/nagluhim osobama znatno otežava samostalan svakodnevni život. Unatoč brojnim pomagalima za sigurnije kretanje i podršci u komunikaciji osobe s oštećenjima sluha i vida i dalje su izložene riziku od ozljeda. Rizik se dodatno povećava dolaskom u bolnicu. Ozljede uzrokuju tjelesna oštećenja koja mogu dodatno opteretiti osobe s oštećenjima vida i sluha. Nerijetko se javlja osjećaj srama, manjak samopouzdanja i samopoštovanja, strah od ponovne aktivnosti, a samim time i gubitak samostalnosti i socijalna izolacija. Medicinska sestra je osoba koja skrbi za pacijenta tijekom njegova boravka u bolnici, i tada preuzima ključnu ulogu u prevenciji ozljeda. Po dolasku ona prikuplja podatke, vrši subjektivnu i objektivnu procjenu, utvrđuje pacijentove potrebe, određuje ciljeve i prioritete, te planira zdravstvenu njegu. Kako bi prevencija ozljeda bila moguća važno je djelovati na faktore rizika, koji su u većini slučajeva uklonjivi. I male promjene u okolini poput stavljanja zaštitne ograde na krevet ili čistih i suhih podova mogu puno značiti u prevenciji ozljeda. Skrb za pacijente s oštećenjima vida i sluha ponekad zahtijeva dodatna znanja i vještine, ali i kreativnost. Adekvatnim preventivnim mjerama i intervencijama medicinska sestra čini boravak pacijentima s oštećenjima vida i sluha u bolnici ugodnijim, sigurnijim, skraćuje dužinu i troškove liječenja, povećava samostalnost, i smanjuje socijalnu izolaciju.