Abstract | Postoje razna hitna stanja koja mogu oštetiti djetetovo zdravlje ili pak ugroziti život djeteta. Najvažnije je brzo prepoznati te intervenirati kako bi se spriječile komplikacije i spasio djetetov život. To su nesretni slučajevi, nezgode, prometne nesreće, utapanja, opekline, trovanja, padovi, febrilne konvulzije... Postoje hitna stanja koja nisu prouzročena nesrećama, ali su svejedno hitna i treba ih prevenirati. Tu spadaju anafilaksija, zastoj srca i disanja, lomovi, itd... Hitna stanja u djece najčešće nastaju zbog bolesti, ozljeda ili trauma koje ugrožavaju život djeteta, a podrazumijevaju sve hitne postupke. Dojenčad i mala djeca se fiziološki i psihološki razlikuju od odraslih. Posebnost u radu s malom djecom je činjenica da se javlja otežana komunikacija koja raste s dječjom dobi, pa je iz tog razloga izrazito važno posvetiti puno više pažnje i suosjećanja kod zbrinjavanja djece. Kod djeteta je prepoznavanje znakova i simptoma ozbiljne bolesti važnije od postavljanja dijagnoze. Najvažnija vještina u zbrinjavanju pedijatrijskih hitnih slučajeva je procjena djeteta. Dobra procjena omogućava brzu identifikaciju i zbrinjavanje djeteta s postojećom ili potencijalno za život opasnom bolešću, a samim time i nastavak liječenja. Pristup takvom djetetu mora biti pouzdan i određen strogo definiranim pravilima, što omogućuje zdravstvenom djelatniku pravovremenu i ispravnu reakciju. Kako bi spriječili sve te nesreće i stanja koja ugrožavaju život djeteta najvažnija je stalna edukacija i iskustvo zdravstvenih djelatnika, kao i edukacija djece, roditelja, ali isto tako i osoba koje su u neposrednoj blizini i kontaktu s djecom poput učitelja i odgajatelja . Cilj ovog rada je objasniti etiologiju, liječenje te na kraju ulogu i intervencije medicinske sestre kod opeklina, prijeloma, otrovanja, konvulzija i anafilaksije. Također, cilj je objasniti osnovnu funkcija trijaže u hitnoj pedijatrijskoj ambulanti kao procjenu hitnog i teško bolesnog djeteta. |