Astma je kronična bolest dišnog sustava za čiji su razvoj zaslužni različiti okolinski i genetski čimbenici. Može biti alergijska (najčešća u dječjoj dobi) i nealergijska, a simptomi se javljaju prilikom akutnog pogoršanja bolesti odnosno najčešće kao imunološki odgovor na određeni alergen. Javlja se otežano disanje kao posljedica bronhoopstrukcije, stezanje u prsima i piskanje, kašalj te različite alergijske reakcije. Egzarcebacija astme i status asmatikus označavaju najopasnije komplikacije bolesti. Liječenje se sastoji od održavanja kontrole bolesti i prevencije napadaja, a da bi ono bilo valjano mora se obaviti detaljna dijagnostika koja obuhvaća osobnu i obiteljsku anamnezu, fizikalni pregled, mjerenje plućne funkcije, ispitivanje alergološkog statusa, laboratorijsku dijagnostiku. Medicinska sestra je ključna osoba i profesionalac koji u procesu zdravstvene njege educira roditelje i djecu o samoj bolesti, prevenciji i liječenju odnosno educira o pravilnom zdravstvenom ponašanju koje se sastoji od ispravnog uzimanja lijekova, kućnog mjerenja vršnog protoka zraka, upravljanja tjelesnim aktivnostima. Osim toga, medicinska sestra je veliki motivator i psihološka podrška. Proces edukacije mora biti dvosmjeran. To znači da medicinska sestra treba omogućiti postavljanje pitanja te mogućnost izražavanja straha i zabrinutosti. Edukacija također treba biti prilagođena dobi djeteta, stupnju obrazovanja djeteta i njegovih roditelja ili skrbnika, socioekonomskim prilikama i običajima. Metode poučavanja koje valja istaknuti su savjetovanje i davanje uputa. Savjetovanje je proces poticanja na promjenu te pomaganja u vezi iste.