Coxiella burnetii je obvezatni unutarstanični mikroorganizam koji uzrokuje Q-groznicu, široko rasprostranjenu zoonozu. Q-groznica može biti akutna ili kronična. Klinička slika infekcije ovisi o načinu prijenosa C.burnetii, infektivnoj dozi, karakteristikama organizma domaćina te njegovom imunosnom statusu. C.burnetii je visoko virulentan uzročnik. Nerijetko se opisuju obiteljske epidemije Q-groznice nastale u vrijeme okota ovaca ili krava. Mikroorganizmi iz aerosola dospiju do pluća te kasnije u krv. Rukovanje s uzorcima koji se testiraju na C.burnetii mora se provoditi u biološki sigurnim kabinetima razine 3 (BSL-3). C.burnetii pokazuje sposobnost fazne varijacije. Virulentna faza I se mijenja u avirulentnu fazu II. Faza I je infektivna faza i nalazi se u inficiranim životinjama i čovjeku. Faza II nije infektivna, ali je u staničnoj kulturi brojnija od faze I. Dijagnoza Q-groznice temelji se na serološkim testovima. U rutinskoj dijagnostici se koristi imunofluorescentni ili imunoenzimski test (ELISA). Konačna dijagnoza se temelji na testiranju akutnog i rekonvalescentnog seruma. Protutijela se obično detektiraju 2 do 4 tjedna nakon početka bolesti. Detektira se prisutnost protutijela IgM i IgG anti-C.burnetii faze II i IgG i IgA anti-C.burnetii faze I. Akutna infekcija često je bez simptoma, a može se očitovati visokom temperaturom, upalom pluća, endokarditisom, hepatitisom, osteomijelitisom. Kronična Q-groznica je bolest koja slijedi više mjeseci i godina nakon akutne bolesti. Primarna manifestacija kronične Q-groznice je endokarditis. Q-groznica se liječi antibioticima. Primarni lijek je doksicilin. Mogu se primjenjivati kloramfenikol, ciprofloksacin, rifampicin. U radu su analizirani rezultati serološke dijagnostike 2018. godine u Klinici za infektivne bolesti ''Dr. Fran Mihaljević'' u Zagrebu. Rezultati za Q-groznicu obrađeni su prema serostatusu te spolu, dobi, mjesecu u godini, prebivalištu pacijenata. Imunoenzimskim testom ELISA testirano je 457 seruma od 413 pacijenata. Za 44 pacijenta testirani su parni serumi. Akutnu Q-groznicu imalo njih 39 (9,44%), kroničnu njih 6 (1,45%), prošlu 11 (2,66%), dok je negativan test bio kod 357 pacijenata (86,44%). Muškarci češće obolijevaju od žena. Akutna Q-groznica se najviše pojavljuje kod pacijenata u dobi između 41 i 60 godina, kronična u populaciji od 61 do 80 godina. Preboljena, odnosno prošla Q-groznica se najviše pojavljuje kod pacijenata koji su između 61 i 70 godina starosti. Akutna i prošla Q-groznica se pojavljuje više u priobalju, dok se kronična češće pojavljivala u kontinentalnoj Hrvatskoj. Većina uzoraka je zaprimljena tijekom proljetnih mjeseci (ožujak, travanj, svibanj).