Za našu temu bilo je važno ukazati na to kako halal certificirana hrana doprinosi njenoj sigurnosti i zdravstvenoj ispravnosti. Ne tako davno, hrana koju su konzumirali pripadnici islamske vjeroispovijesti ne samo u RH nego i u neposrednom okruženju nije bila certificirana halal oznakom i kao takva nije bila dostupna na tržištu. Konzumenti hrane koja se naziva halal (prije svega meso i mesne prerađevine) su samostalno nabavljali takvu hranu, kod provjerenih uzgajivača, ali takva hrana nije imala certificiranu halal oznaku, što znači da je mogla biti bez primjese svinjskog mesa koje je po islamu muslimanima zabranjeno konzumirati, ali takva hrana nije bila sigurna sa zdravstvenog aspekta jer se nije mogla izvršiti njena kemijska ili biokemijska analiza. Kako bi imali potpunu sliku standardizacije halal kvalitete, te samog značenja termina halal/haram bilo je potrebno u radu pojasniti kulturološko i tradicijsko naslijeđe pojedinih naroda te njihove vjerske zakonitosti koje se pored duhovnog, također, odnose i na materijalno, u tom smislu hrana u pojedinim religijama ili njihovim ritualnim obredima dobiva oznaku simbola, kao što je npr. kruh u kršćanstvu, židovstvu i u islamu. U islamu npr. konzumiranje svinjskog mesa u bilo kojem obliku, kao i u židovstvu je strogo zabranjeno pa se oznaka pripadnosti jednoj ili drugoj religiji upravo ogleda i na tom polju. U današnjem vremenu čija je osnovna oznaka potreba za profitom, malo se vodi računa o duhovnoj strani čovjeka. Zato je važno ukazati i na potrebu suvremenog čovjeka za halal prehranom, halal kvalitetom i halal standardom što se profiliralo u jednu vrstu znanosti, čiji cilj nije samo propitivanje vjerskih principa nego i ukazivanje na kemijski sastav halal prehrane (onoga što je dozvoljeno i zdravo) za čovjekovo duhovno i fizičko zdravlje. U Zagrebu, pri Mešihatu Islamske zajednice, djeluje Centar za certificiranje halal kvalitete, koji otvara mogućnosti da se ne samo pripadnicima islamske vjeroispovijesti, nego i široj javnosti ponude kvalitetni proizvodi, ali i da se ovim načinom otvore i tržišne mogućnosti sa zemljama u kojima je većinsko muslimansko stanovništvo. U svetoj knjizi muslimana, Kuranu, od 119 ajeta (dijelova knjige) govori se u 90 ajeta o ljepotama i blagodatima halal prehrane, a ostali ajeti govore o onome što je zabranjeno. U radu se trebalo pojasniti što to znači sama riječ halal, koja je arapskog porijekla i označava ono što je dozvoljeno, ne samo u okviru prehrane u islamskoj religiji nego se odnosi na cjelokupan način života, na moralne, etičke i druge životne principe. Pored zabrane konzumiranja svinjskog mesa, i njegovih prerađevina, muslimanima nije dozvoljeno jesti bilo koju životinju koja je umrla prirodnim putem, iz razloga što je ta životinja morala od nečega biti bolesna. Muslimanima je strogo zabranjena krv životinja, kao i konzumacija alkohola. U radu se govorilo i o kvaliteti hrane, ne samo halal , nego uopćeno i međunarodnim oznakama za nju. Ovaj dio rada nam je bio bitan kako bi ukazali na određene nepravilnosti u samom procesu dobivanja prehrambenih proizvoda, njihove prerade te skladištenja. U procesu proizvodnje hrane u današnjem vremenu profita i brze zarade, hrana je često onečišćena raznim pesticidima i nedozvoljenim tvarima ili u količini koji su štetni i opasni po život konzumenata. Certificiranje halal proizvoda ne odnosi se samo na to da proizvođač dobije halal certifikat kojim se podrazumijeva da određeni proizvodi nemaju primjese svinjskog mesa ni u najmanjim količinama ili alkohola, nego se odnosi i na to da takvi proizvodi u sebi ne sadrže ni štetne emulgatore ili nedozvoljene aditive. Halal prehrana je u današnjem vremenu vrlo tražena kako kod muslimanske populacije tako i kod drugih ljudi koji su svjesni da se zdravlje čuva i kvalitetnom prehranom, ali i zdravim načinom života. Ako se veliki broj ljudi bude toga pridržavao, onda ne čini dobro samo sebi nego i cijelom društvu. Pored halal prehrane, bilo je važno naglasiti kako na polju gospodarskog prosperiteta neke zemlje, važnu ulogu imaju i halal turizam, bankarstvo, kao i farmaceutska industrija ili kozmetička industrija koji imaju halal proizvode. Smatramo kako halal (ono što je dozvoljeno) za razliku od harama (ono što nije dozvoljeno, što je zabranjeno) će imati sve više pristalica u svijetu, bez obzira na njihovu kulturološku ili religijsku pripadnost, upravo iz razloga što su ti proizvodi korisni zdravlju njihovih konzumenata.