Abstract | Angiografija je invazivna dijagnostička pretraga prilikom koje se , pomoću rendgenskog zračenja i kontrastnog sredstva, posebnom tehnikom vrši snimanje krvožilnog sustava. Premda su indikacije za radiološke pretrage vaskularnog sustava brojne i raznovrsne, temeljna svrha ovih pretraga je prikaz ozljeda, bolesti i anomalija krvnih žila. Za izvedbu angiografije potreban je timski rad radiologa, radiološkog tehnologa i medicinske sestre koja pomaže u instrumentaciji. (1)
U ovom radu opisat ću povijesni razvoj angiografije, princip rada, aparaturu, dijagnostičku primjenu i prostor u kojem se izvode dijagnostičke pretrage. Opisat ću ulogu radiološkog tehnologa u dijagnostičkim pretragama krvožilnog sustava i moguće rizike uporabe kontrastnih sredstava. Osvrnut ću se na indikacije i kontraindikacije za ove medicinsko – dijagnostičke metode.
Osim tehničkih specifikacija dijagnostičkih uređaja u ovom radu opisat ću krvožilni sustav perifernih arterija i njihove anatomske i fiziološke karakteristike. Jedna od glavnih i najvažnijih indikacija za pregled krvnih žila angiografijom su bolesti i patološka stanja krvnih žila. U bolesti arterija ubrajaju se bolest koronarnih arterija, koja može dovesti do srčanog udara, i bolesti perifernih arterija, koje mogu zahvatiti trbušnu (abdominalnu) aortu i njezine velike ogranke, kao i arterije nogu. Najviše bolesnika s perifernom arterijskom bolesti boluje od ateroskleroze, bolesti u kojoj dolazi do nakupljanja masnoća ispod unutarnje ovojnice arterijske stjenke (endotel) što ima za posljedicu postupno sužavanje arterije. Ipak, djelomičnu ili potpunu arterijsku okluziju mogu prouzročiti i drugi čimbenici, na primjer krvni ugrušak.
Digitalna subtrakcijska angiografija (DSA) je pouzdana metoda koja još uvijek predstavlja ''zlatni standard'' za ostale metode prikazivanja krvožilnog sustava (CTA, MRA, Doppler). Premda ostale navedene metode prikazivanja, zbog neinvazivnosti, brzine izvedbe ili upotrebe energije koja ne šteti organizmu potiskuju angiografiju iz rutinske primjene u području radiološke intervencije i za potrebe precizne preoperativne karakterizacije prokrvljenih žarišta angiografska metoda još uvijek je nezamjenjiva. (1) |