Depresija je danas jedan od najčešćih psihičkih poremećaja i prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije do 2020. Godine ova bolest će postati drugi vodeći javnozdravstveni problem, odmah nakon ishemijske bolesti srca. Depresija je često neprepoznata u kliničkoj praksi, posebice kad je u komorbiditetu sa somatskim bolestima (kardiovaskularni poremećaji, endokrini poremećaji, neurološke bolesti, maligne bolesti i terminalna stanja, bolni sindromi, tjelesne bolesti u starosti i druga teška oboljenja). Povezanost funkcije štitnjače i poremećaja u ponašanju poznata je već dugi niz godina. Primarni fokus interesa u diplomskom radu je veza između hipotireoze i depresivnog poremećaja. Velik broj simptoma hipotireoze su i simptomi depresije, a najčešći su promjena tjelesne težine, promjena raspoloženja, otežana koncentracija, umor, poremećaj spavanja i gubitak ambicija. U svakodnevnoj sestrinskoj praksi opažamo pojavu depresivnih simptoma kod bolesnika s funkcionalnim poremećajem štitnjače. Ta činjenica je bila motiv da procijenim učestalost te pojave među pacijentima u svojoj radnoj sredini. U istraživanju je uspoređivana razina depresivnih simptoma kod dvije skupine ispitanika, koje su se razlikovale po zdravstvenom stanju. U prvoj skupini se nalazilo 26 osoba koje boluju od hipotiroze, a u drugoj skupni 26 zdravih osoba. Sudionici su ispitani Zungovom skalom za samoprocjenu depresije. Skupina sudionika koji boluju od hipotireoze imala je viši prosječni rezultat na skali depresije od skupine zdravih ispitanika.