Sistemski lupus eritematosus je kompleksna, kronična, upalna, autoimuna bolest koja zahvaća vezivno tkivo. Oštećenjem tkiva i stanica imunim kompleksima i patogenim autoprotutijelima nastaje upala koja najčešće zahvaća zglobove i kožu, potom krvne žile, serozne opne te ostale organe i organske sustave (bubrezi, mozak, pluća, srce). Zbog širokog spektra različitih kliničkih i laboratorijskih manifestacija uslijed kojih je teško postaviti dijagnozu te sličnostima sa brojnim drugim bolestima, sistemski lupus eritematosus može biti neprepoznat kroz duži vremenski period. Određeni serološki i klinički parametri te kriteriji koje je predložilo Američko reumatološko društvo (ACR, engl. American College of Reumatology) koriste se kako bi se bolest dijagnosticirala. Opće simptome mogu pratiti i simptomi vezani za organski sustav. Nepoznata je etiologija bolesti, no pretpostavlja se da genetske predispozicije i vanjski faktori mogu imati značajnu ulogu u nastanku i razvoju sistemskog lupusa eritematosusa. Bolest se može pojaviti u svakoj životnoj dobi, no gotovo 80-90% svih slučajeva ove kompleksne, neizlječive bolesti otpada na žene u generativnom razdoblju, najčešće u dobi od 15-te do 40-te godine života dok je u muškoj populaciji rjeđa. Sistemski lupus eritematosus kod nekih bolesnika je blagog tijeka i zahtjeva povremenu terapiju dok kod drugih može biti izrazito teškog oblika sa zahvaćenošću određenog organa ili organskog sustava koji uključuju agresivno liječenje te može završiti letalno. Bolest nastupa akutno ili je kronična i recidivirajuća sa razdobljima egzacerebracija i dugotrajnih remisija. Kao i kod svake kronične bolesti tako i kod sistemskog lupusa eritematosusa, u bolesnika je izražen osjećaj neizvjesnosti, straha od ishoda bolesti, bolova koje podnose, tijeka liječenja, ograničenja u svakodnevnom životu koja ova bolest donosi te općenito prihvaćanja svog zdravstvenog stanja i primjene terapije. Upravo je iz svih tih razloga ali i puno više, potrebna pomoć medicinske sestre/tehničara kao punopravnog člana medicinskog tima u zbrinjavanju takvih pacijenata kojima je osim stručnosti, znanja, profesionalizma te sestrinskih vještina, potrebna podrška i razumijevanje. Završni rad navodi definiciju sistemskog lupusa eritematosusa, donosi etiologiju i epidemiologiju, opisuje kliničke manifestacije bolesti, načine na koje se dijagnosticira, metode liječenja, primjenu terapije, prognozu i komplikacije bolesti. Zatim se opisuje slučaj jedne bolesnice oboljele od sistemskog lupusa eritematosusa koji je zahvatio bubrege, navode se sestrinske dijagnoze i intervencije medicinske sestre/tehničara u zbrinjavanju bolesnika oboljelih od sistemskog lupusa eritematosusa. U radu je dat pregled sveobuhvatne sestrinske skrbi koja uključuje ne samo vještine i znanja koja medicinska sestra/tehničar mora imati u radu sa bolesnicima oboljelih od sistemskog lupusa eritematosusa već je potrebna empatija, podrška i edukacija, kako bolesnicima tako i članovima njihovih obitelji. Holističkim pristupom svakom bolesniku olakšava se planiranje zdravstvene njege i pridonosi boljoj kvaliteti života koja je narušena nepredvidivim tijekom ove bolesti.