U ovom radu obrađena je tema „Poteškoće kod djeteta s Down sindromom. Cilj rada bio je prikazati što je Down sindrom, zašto i kako nastaje, koje su njegove karakteristike, te poteškoće koje se pojavljuju kod djeteta, ali i njegove obitelji. Također, cilj je bio prikazati ulogu medicinske sestre/tehničara tijekom zbrinjavanja djeteta, te najčešće sestrinske dijagnoze koje se pojavljuju. Downov sindrom je kromosomska anomalija kod koje dolazi do viška jednog kromosoma ili dijela kromosoma u jezgri tjelesnih stanica. Osobe s Down sindromom imaju trisomiju kromosoma 21, što znači da umjesto 2 kromosoma 21 imaju 3. Down sindrom se može javiti kod bilo kojeg djeteta neovisno o spolu i rasi. Jedan od rizičnih čimbenika za nastanak Down sindroma je i starost majke. Naime, poznato je da žene starije od 35 godina imaju povećan rizik za rađanjem djeteta s Down sindromom. Rizik se povećava s godinama. Kod djece s Downovim sindromom prisutan je karakterističan izgled, te su ona po tome i prepoznatljiva. Neke od karakteristika su: širok vrat, kosi položaj očnih otvora, okruglo lice, abnormalan oblik uški, malena glava, itd. Česte su i poteškoće u vidu otežanog hranjenja, gutanja, srčane greške, epilepsija, te poteškoće u socijalnom i emocijonalnom aspektu. Neke od ovih karakteristika mogu se javiti i kod zdrave djece tako da je za sigurnu dijagnozu potrebno učiniti dodatne pretrage koje uključuju ultrazvuk i amniocentezu u trudnoći, te kariotip ukoliko postoji sumnja neposredno nakon djetetovog rođenja. Tijekom procesa dijagnostike je potrebna stručna i empatična uloga svih medicinskih djelatnika. Specifična skrb se temelji na što ranijim intervencijama i interdisciplinarnoj skrbi. Potrebno je pravovremeno otkrivanje zdravstvenih poteškoća, te uključivanje roditelja i stručnjaka u proces zdravstvene skrbi kako bi se djetetu osigurala najbolja moguća skrb.