Mortalitet i morbiditet bolesnika sa subarahnoidalnom hemoragijom je vrlo visok. Klinički znakovi tijekom subarahnoidalne hemoragije nastupaju naglo. Najčešći simptom je jaka i iznenadna glavobolja. Stanje svijesti se može mijenjati od somnolencije do kome. Znakovi koji upućuju na subarahnoidalnu hemoragiju su zakočena šija, velika osjetljivost na zvuk i svijetlo. Dijagnoza počinje fizikalnim pregledom. Promatraju se neurološki ispadi: pareza mišića očiju, pareza ekstremiteta i epileptički napadi. Dijagnoza subarahnoidalne hemoragije postavlja se kompjuteriziranom tomografijom, magnetnom rezonancom, digitalna subtrakcijskom angiografija (DSA), transkranijskim doplerom i lumbalnom punkcijom. Subarahnoidalna hemoragija zahtijeva neprestani monitoring EKG-a, unosa i iznosa tekućina, praćenje acidobaznog statusa, respiratornu mehaničku ventilaciju te mjerenje intrakranijalnog tlaka. Od vremena kada je bolesnik zaprimljen u jedinicu intenzivnog liječenja, medicinske sestre/tehničari neprestano procjenjuju neurološko stanje bolesnika, primjenjuju Glasgow koma skalu i hemodinamski monitoring. Zdravstvena njega bolesnika sa SAH-om usmjerena je na zdravstvenu njegu bolesnika s poremećajem svijesti, smanjenom fizičkom aktivnošću, parezom i plegijom ekstremiteta te kognitivno- perceptivnim poteškoćama.