Vino je jedno od najpopularnijih alkoholnih pića (iako mu je glavni sastojak voda koja čini 85 – 90 %) koje se smatra kao jedno od najvažnijih sastojaka mnogih europskih i mediteranskih kuhinja , odnosno kultura. Smatra se da je vino nastalo kad je nastala i civilizacija. Tom piću nastalom fermentacijom grožđa pridodala su se magična svojstva, a koristilo se i u medicinske svrhe. Da bi se određeni proizvod, u ovom slučaju vino, moglo dugoročno uskladištiti, dodajemo mu određene aditive kako bi spriječili ili usporili razmnožavanje mikroorganizama, koji mogu inače pridonijeti kvarenju vina. Upotreba aditiva određena je primjenom dozvoljenih aditiva koji su regulirani zakonom i propisima i nikako ne smije nepovoljno djelovati na zdravlje potrošača. Za vino su najvažniji aditivi - konzervansi, koji se dodaju radi stabiliziranja proizvoda, produljenja njegove održivosti i sprečavanja kvarenja. Najčešći su konzervansi koje susrećemo u vinima sumporov dioksid i spojevi sumpora, sorbinska kiselina i njezine soli te benzojeva kiselina i njezine soli. U ovom istraživanju ispitano je 10 uzoraka vina domaćih i stranih proizvođača te njihove masene udjele najčešće upotrebljavanih konzervansa metodom tekućinske kromatografije visoke učinkovitosti (HPLC). Rezultati ukazuju da ne postoje odstupanja od MDK (maksimalne dopuštene koncentracije) vrijednosti iz zakonskih regulativa i da su sva vina koja smo analizirali zdravstveno ispravna.