Tjelesna aktivnosti sastavni je dio života, provodimo ju kroz svakodnevnicu kada šećemo, okopavamo vrt, pospremamo kuću, izvodimo psa u šetnju ili išta slično. Moderni način života prikovao je čovjeka za stolicu i obvezao ga radu na računalu. Ta rutina postala je svakodnevna, a tjelesna aktivnost strana pojava. Sjedilački način života povećava rizik od nastanka raznih bolesti., a upravo je tjelesna aktivnost ta koja ih može prevenirati, odgoditi, ili čak trajno izliječiti. Unatoč povećanju svijesti o nizu pozitivnih učinaka na zdravlje koje nam pruža tjelesna aktivnost, oko 60% odraslih neredovito je aktivno ili potpuno neaktivno, a i zabrinjavajuće je što su djeca u Hrvatskoj sve više tjelesno neaktivna. Osim što djeluje protiv bolesti, redovita tjelesna aktivnost ima učinke i na zdravstveno i socijalno ponašanje, kao što su: pušenje, konzumiranje alkohola, pozitivan utjecaj na stopu nasilja, smanjen osjećaj usamljenosti i stvaranje pozitivnije slike o sebi. Za razumijevanje važnosti i potrebe redovite tjelesne aktivnosti važno je znati na koje to metaboličke procese i stanja u organizmu tjelesna aktivnost utječe. Naš mozak i organi tijekom tjelesne aktivnosti dobivaju veću količinu kisika, što znači i veću dozu hrane i veću stopu razmišljanja. Važno je osvijestiti i privući pažnju mlađim generacijama kako bi već u mlađoj životnoj dobi počeli razmišljati o tjelesnoj aktivnosti kao o svakodnevnoj rutini. Reagirati na vrijeme i prevenirati bolest puno je važnije nego spriječiti već postojeću bolest.