U Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ godišnje se hospitalizira gotovo 40 bolesnika sa spondilodiscitisom, poglavito muškaraca srednje i starije životne dobi. Bolesnici se hospitaliziraju tijekom cijele godine, a prosječno vrijeme hospitalizacije je mjesec dana. Simptomi i znakovi pneumonije najčešće se razvijaju se subakutno što nerijeko dovodi do zakašnjele dijagnoze, a ponekad i do razvoja komplikacija. Najčešće je zahvaćena lumbalna kralježnica. Uz odgovarajuću antimikrobnu terapiju od velikog značaja su suportivne i simptomatske mjere, odnosno zdravstvena njega u kojoj medicinska sestra ima vodeću ulogu. Medicinska sestra sastavlja plan zdravstvene njege te prikuplja podatke koji su potrebni za odabir adekvatnog cilja i intervencije. Kada postavi sestrinsku dijagnozu, medicinska sestra odabire kritične čimbenike i vodeća obilježja svakog pojedinog bolesnika, određuje ciljeve zdravcstvene njege, provodi intervencije te ocjenjuje učinak. U radu je opisano nekoliko najčešćih sestrinskih dijagnoza u bolesnika sa spondilodiscitisom s pripadajućim ciljevima, intervencijama te evaluacijom, a to su: bol, visok rizik za hipertermiju, visok rizik za dehidraciju, smanjena mogućnost brige za sebe – osobna higijena, visok rizik za opstipaciju, te visok rizik za nastanak dekubitusa. Aktivnosti zdravstvene njege u akutnoj fazi bolesti usmjerene su na ublažavanju vodećih bolesnikovih simptoma i znakova (bol, hipertermija, smanjena mogućnost brige za sebe). Nakon stabilizacije stanja u postakutnoj fazi bolesti, plan zdravstvene njege usmjeren je u oporavku tjelesnih funkcija i prevenciji komplikacija kako bi bolesnik bio u što boljem fizičkom i psihičkom stanju za rehabilitaciju. Od značaja je i psihološka potpora i edukacija pacijeta kao i njegove obitelji.