Krpelji su hematofagni paraziti rašireni po cijelome svijetu. Krpelji su parazitski čankonošci, pripadaju koljenu Arthropoda (člankonošci), razredu Arachnida (paučnjaci), redu Acarina (grinje). Tijelo krpelja sastavljeno je od kapituluma (glave) te idiosome koja se dijeli na podosomu (dio tijela na kojem se nalaze noge) i opistosomu. Usni organi krpelja su prilagođeni za bodenje kože i sisanje krvi. Nemaju oči, ali imaju tzv. Hallerov organ kojim osjete promjenu koncentracije CO2 u okolini, toplinsko zračenje i kretanje kroz obližnju vegetaciju te osjete prisutnost potencijalne žrtve i kreću prema mjestu prolaza žrtve. Najpoznatija vrsta krpelja danas u Europi je Ixodes ricinus, šumski krpelj, a često se naziva i obični krpelj. Osim šumskog krpelja, u Hrvatskoj je rasprostranjena vrsta Dermacentor reticulatus, livadni krpelj te veći broj drugih vrsta koje su zastupljene u znatno manjem broju. Među bolestima koje prenose krpelji na području Hrvatske najčešće se bilježe dvije: Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis. Cilj ovog rada bio je utvrditi brojnost, prisutne vrste, sezonsku dinamiku te zastupljenost razvojnih oblika krpelja. Uzorkovanje krpelja je obavljeno u razdoblju od travnja do srpnja, na tri različita lokaliteta u Svetom Ivanu Zelini. Odabrana su i praćena slijedeća tri lokaliteta: područje rubnog dijela crnogorične šume, vlažna livada u blizini termalnog izvora i uređena okućnica. Uzorkovanje je obavljeno tzv. „Flag“ metodom. Provedena je i anketa o educiranosti o krpeljima, ispitanici su bili slučajno odabrani građani različitih dobnih skupina s područja Svetog Ivana Zeline. Na livadi su pronađene dvije vrste krpelja, Deramacentor reticulatus (livadni krpelj) i Ixodes ricinus (šumski krpelj) među kojima livadni krpelj prevladava brojnošću (92,7%). U šumi je pronađena samo jedna vrsta, Ixodes ricinus. Porastom temperature aktivnost krpelja se značajno smanjila na livadi dok su u rubnom djelu šume krpelji i dalje aktivni, no značajno manje nego u proljeće. Rezultati provedene ankete koju je ispunio 61 građanin pokazali su da je općenita educiranost o krpeljima relativno dobra, a potrebno je povećati edukaciju o zaštiti kućnih ljubimaca.