prikaz prve stranice dokumenta Antimitohondrijska antitijela u bolesnika s PBC-om
Access restricted to students and staff of home institution
undergraduate thesis
Antimitohondrijska antitijela u bolesnika s PBC-om
2018. urn:nbn:hr:139:167471
Perković, Julija
University of Applied Health Sciences

Cite this document

Perković, J. (2018). Antimitohondrijska antitijela u bolesnika s PBC-om (Undergraduate thesis). Zagreb: University of Applied Health Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:167471

Perković, Julija. "Antimitohondrijska antitijela u bolesnika s PBC-om." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:167471

Perković, Julija. "Antimitohondrijska antitijela u bolesnika s PBC-om." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:167471

Perković, J. (2018). 'Antimitohondrijska antitijela u bolesnika s PBC-om', Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, accessed 13 April 2025, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:167471

Perković J. Antimitohondrijska antitijela u bolesnika s PBC-om [Undergraduate thesis]. Zagreb: University of Applied Health Sciences; 2018 [cited 2025 April 13] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:167471

J. Perković, "Antimitohondrijska antitijela u bolesnika s PBC-om", Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, Zagreb, 2018. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:167471

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleAntimitohondrijska antitijela u bolesnika s PBC-om
AuthorJulija Perković
MentorAna Kozmar (mentor)
Committee memberAna Kozmar (predsjednik povjerenstva)
Committee memberDanica Matišić (član povjerenstva)
Committee memberLana Feher Turković (član povjerenstva)
GranterUniversity of Applied Health Sciences
Zagreb
Defense date and country2018-09-13, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		BIOMEDICINE AND HEALTHCARE
Clinical Medical Sciences
Clinical Biochemistry
Abstract
Primarni bilijarni kolangitis (PBC) autoimuna je destruktivna bolest intrahepatickih žucnih kanalica. Kronicna upala malih interlobularnih i septa h žucnih vodova s posljedicnom fibrozom uzrokuje zastoj žuci i eventualno potpuno zatajenje jetre. PBC je prethodno poznat pod zivom primarna bilijarna ciroza Nomenklatura primarni bilija kolangitis je uvedena 2015. godine umjesto prethodnog naziva primarna bilijarna ciroza, zbog prikladnijeg opisa bolesti. Vecinu bolesnika (90-95%)... More cine žene, u dobi od 30 do 65 godina, a prosjecna dob postavljanja dijagnoze je 50 godina. Incidencija iznos od 0,4 do 1,5/100 000 stanovnika, a prevalencija od 1,9 do 15/100 000 stanovnika. Postoji nacajna povezanost s geografskim položajima; najcešca je u podrucju sjeverne Europe, Skandinavije, Velike Britanije i sjeverne Amerike. PBC je autoimuna bolest zbog prisutnosti antimitohondr jskih antitijela (AMHA) koja su prisutna u više od 95% bolesnika, medutim njihova uloga u patogenezi oštecenja žucnih kanala nije jasna. Zahvaljujuci korištenju ursodiola, vecina pacijenata i normalna životna ocekivanja, a tek nekolicina razvija cirozu jetre. Zašto je pogoden nježniji spol, do danas nije poznato. Rezultati vecine ispitivanja ukazuju na vezu s imunološkom tolerancijom cija komponenta ovisi o genima nadenima na X- kromosomu. Sve se cešce spominje i monosomija X kromosoma, što za sobom povlaci haploinsuficijenciju posebnih X-vezujucih gena. Genetsko naslijede takoder nije iskljuceno, štoviše, pojavnost je i do sto puta veca u srodnika prvog koljena. Primarni bilijarni kolangitis može se pojaviti asimptomatski ili biti pra umorom i svrbežom. Ostale klinicke manifestacije odnose se na žuticu, antimitohondrijska itijela, kolestatske jetrene enzime, nedostatk vitamina topivih u masti, neugodnosti u hipo astriju, malapsorpciju, hepatosplenomegaliju i mnoge druge. Nakon laboratorijskih ispitivanja možemo utvrditi da se radi o PBC-u samo ako ispitanik/ica nema ekstrahepaticnu bilijarnu opstrukciju, moguci komorbiditet u jetri, ako je ALP barem 1.5 viša od nor alnih vrijednosti, titar AMHA 1:40 ili više, te naposljetku ako histološki dokažemo PBC. Valja spomenuti kako je bolest cešca u populaciji koja pati od Sjörgenovog sindroma, artritisa i Raynaudovog fenomena. Sigurni serološki markeri u preko 95% oboljelih su AMHA i ANA, koji služe kao izvrsna i kljucna potvrda prisustva PBC-a Less
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:139:167471
Study programmeTitle: Laboratory Medical Diagnostics
Study programme type: professional
Study level: undergraduate
Academic / professional title: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike (stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) medicinsko laboratorijske dijagnostike)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsAccess restricted to students and staff of home institution
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2018-11-16 07:39:18
accessibility

closeAccessibilityrefresh

If you wish to permanently save changes, click on Save, if not - your settings will be reset when you restart the browser.