prikaz prve stranice dokumenta Anksioznost i depresivnost u trudnoći
Access restricted to students and staff of home institution
undergraduate thesis
Anksioznost i depresivnost u trudnoći
2018. urn:nbn:hr:139:039405
Gotovac, Mia Giancarla
University of Applied Health Sciences

Cite this document

Gotovac, M. G. (2018). Anksioznost i depresivnost u trudnoći (Undergraduate thesis). Zagreb: University of Applied Health Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:039405

Gotovac, Mia Giancarla. "Anksioznost i depresivnost u trudnoći." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:039405

Gotovac, Mia Giancarla. "Anksioznost i depresivnost u trudnoći." Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:039405

Gotovac, M. G. (2018). 'Anksioznost i depresivnost u trudnoći', Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, accessed 06 April 2025, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:039405

Gotovac MG. Anksioznost i depresivnost u trudnoći [Undergraduate thesis]. Zagreb: University of Applied Health Sciences; 2018 [cited 2025 April 06] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:039405

M. G. Gotovac, "Anksioznost i depresivnost u trudnoći", Undergraduate thesis, University of Applied Health Sciences, Zagreb, 2018. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:039405

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleAnksioznost i depresivnost u trudnoći
AuthorMia Giancarla Gotovac
MentorZrinka Pukljak-Iričanin (mentor)
Committee memberZrinka Pukljak-Iričanin (predsjednik povjerenstva)
Committee memberBiserka Sedić (član povjerenstva)
Committee memberBoris Ilić (član povjerenstva)
GranterUniversity of Applied Health Sciences
Zagreb
Defense date and country2018-06-18, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		SOCIAL SCIENCES
Psychology
Clinical and Health Psychology
Abstract
Trudnoća i majčinstvo su za žene jedno od najvažnijih životnih tranzicija, koja se očituje brojnim promjenama na osobnom i socijalnom planu. Svaka se trudnoća bilježi kao jedinstven događaj i svaka je trudnica proživljava individualno, odnosno svaka se žena ponaša u skladu s prilično predvidljivim fiziološkim promjenama. Međutim, žene osim na tjelesnom planu trudnoću doživljavaju na psihološkom planu. Naravno, ne reagira svaka osoba jednako na nadolazeće promjene. Neki to podnose lakše, uz... More sitne probleme, dok se drugi jednostavno ne znaju boriti s onim što im slijedi. Nažalost, sve to upućuje na razvoj neke bolesti iliti poremećaja. Trudnoća popraćena bolešću nije lijepo iskustvo. Buduća majka, već sama po sebi opterećena brojnim pitanjima i situacijama, sada se mora suočiti i sa bolešću. Niti jedna bolest nije dobra, a pogotovo ne onda kada u isto vrijeme uzorkuje štetu dva organizma. Osim što sama po sebi bolest za vrijeme trudnoće izaziva strah kod mnogih, kod psihičkih poremećaja postoji još veći problem, koji naravno, dolazi s nekim od psihičkih poremećaja. Ono o čemu govorimo je liječenje psihičkih poremećaja. Do danas medicina nije uspjela napredovati u tolikoj mjeri da se štetnost lijekova ne prenosi s majke na dijete. Stoga buduće majke često podliježu izbjegavanju propisane terapije u strahu da će naškoditi djetetu, ne znajući pritom da bi neliječenje moglo izazvati još gore posljedice. Kako bi bolesnici izabrali najbolju opciju pri liječenju, potrebna je konzultacija s liječnikom, ali prije svih velik dio posla bi trebala odraditi medicinska sestra. Naime, upravo je medicinska sestra dio medicinskog osoblja koja ima ključnu ulogu u otkrivanju simptoma psihičkih poremećaja. Naravno, veliku ulogu igraju obrazovanje i sposobnost komunikacije, empatija i stečeno povjerenje od strane bolesnika. Medicinska sestra usmjerava bolesnike k liječniku i prenosi mu sve ono što je zamijetila tijekom razgovora. Nije lako doprijeti do nekoga, potrebno je dosta vremena kako bi se steklo povjerenje, stoga se može reći da posao medicinske sestre u ovakvim slučajevima nije lak. Naravno, bolest iskorištava svaki trenutak, stoga je vrlo bitno što ranije otkriti o čemu se radi kako bi se moglo pomoći oboljelom. Kod liječenja psiholoških poremećaja treba biti strpljiv i treba pripaziti na odgovarajuću terapiju. Naravno, liječenje ne mora biti uspješno od prve i može imati razne nuspojave, no kao što smo već naveli, neliječnje također može imati posljedice i to još gore nego liječenje određenim psihofamacima. Less
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:139:039405
Study programmeTitle: Nursing
Study programme type: professional
Study level: undergraduate
Academic / professional title: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsAccess restricted to students and staff of home institution
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2018-08-24 06:18:32
accessibility

closeAccessibilityrefresh

If you wish to permanently save changes, click on Save, if not - your settings will be reset when you restart the browser.