Danas kada većina ljudi živi ubrzanim načinom života dolazi do sve češće potrebe za bijegom iz svakodnevne vreve te rekreacijom. Tada može doći do raznih ozljeda koljenog zgloba. Prije postavljanja dijagnoze potrebno je znanje anatomije koljena, odnosno znanje o njegovim koštanim strukturama, o mišićnom, krvožilnom, limfnom i živčanom sustavu. Osim anatomije radiološki tehnolog mora poznavati standardne, ali što je još važnije, kod ozlijeđenih pacijenata, mora poznavati i modifikacije u oslikavanju koljenog zgloba bilo to na radiografskoj dijagnostici (RTG), kompjuteriziranoj tomografiji (CT), ultrazvučnoj (UZV) ili dijagnostici magnetnom rezonancijom (MR). Ako RTG dijagnostika koja koristi snimanje s pomoću elektromagnetskoga zračenja malih valnih duljina te se zasniva na činjenici da apsorpcija ovisi o vrsti tvari kroz koju će određeno zračenje proći, nije dovoljna za postavljanje kvalitetne dijagnoze, odabiremo UZV dijagnostiku za prikaz mekih česti zgloba. UZV dijagnostika je digitalna dijagnostika koja koristi mehaničke valove u frekvenciji između 1 MegaHertz (MHz) i 20 MHz gdje se prolaskom ultrazvučnog vala kroz tkiva različite gustoće dio vala lomi, dio raspršuje i apsorbira, a najveći dio reflektira te se upravo reflektirani dio koristi za stvaranje slike na monitoru. U određenim situacijama primijenit će se i CT dijagnostika, osobito kada se radi o detaljnoj analizi koštanih struktura. CT dijagnostika je digitalna tehnika slikovnog prikaza koja koristi ionizirajuće zračenje te pomoću kolimiranog snopa zračenja koji je okomit na snimani dio tijela, daje transverzalni ili aksijalni presjek određenog sloja. Na kraju, ako želimo najbolju metodu odabiremo MR dijagnostiku koja je neinvazivna metoda oslikavanja te za razliku od rendgen i CT dijagnostike omogućava multiplanarni prikaz tijela pri čemu se pacijent ne izlaže ionizirajućem zračenju (6, 12).